“Vatreni maestral”: Evo zašto je kaštelansko područje danima među najtoplijim na obali

U ljetnim mjesecima, za vrijeme trajanja stabilnog vremena, na dnevni hod temperature zraka uz obalu i na otocima velik utjecaj ima more. More je danju ljeti hladnije od površine kopna, a razlike u površinskim temperaturama kopna i mora uvjetuju razlike u tlaku zraka, što potiče vjetar s mora prema kopnu – maestral! Važnost maestrala u ljetnim mjesecima poznavali su još na našoj obali stari Grci i Rimljani koji su arhitekture primorskih gradova prilagođavali ovome vjetru, ako da se dobije što izraženiji rashladni utjecaj u vrućim ljetnim danima.

Maestral je tako lokalna cirkulacija zraka u toplijem dijelu godine, a kaže se da tijekom dana prati sunce. To znači da će na većini predjela naše obale, tamo gdje reljef ne uvjetuje drugačije, maestral početi kao jugozapadnjak, a tijekom popodnevnih sati sve će više poprimati zapadni smjer. U kasnim popodnevnim satima i neposrednom prije zalaska sunca, maestral će poprimiti sjeverozapadni smjer, a potom i prestati. Kada se lokalna cirkulacija zraka “udruži” sa cirkulacijom više stupnja – etezijama (strujanje zraka od područja visokog tlaka zraka u sklopu prostrane ljetne Azorske anticiklone prema području niskog tlaka zraka nad Perzijskim zaljevom), u kanalima među otocima i prema otvorenom moru maestral može doseći umjereno jaku snagu. Za razliku od bure ili juga, maestral često puše jednolično, bez izraženijih udara.

Advekcijsko, zatim adijabatsko zagrijavanje zraka

Posljednjih nekoliko dana područje od Trogira do Solina među najtoplijim je na obali. Po toplini se osobito ističe meteorološka postaja u zračnoj luci Resnik u Kaštel Štafiliću, a slično je i na mjernoj postaji u Kaštel Gomilici. Do sada najtopliji dan godine bila je subota (18. srpnja), kada je mjerna postaja na Resniku zabilježila maksimalnu temperaturu zraka od 39,4°C. U Gomilici je bilo 39,2°C. Spomenuta temperatura zraka na Resniku postala je najviša ikada od početka službenih mjerenja na toj lokaciji. U ponedjeljak je na istoj lokaciji zabilježena tek neznatno niža temperatura zraka od 39,3°C, što je druga najviša u povijesti mjerenja.

Na spomenutim postajama u Kaštelima zanimljivo je primijetiti da brzina puhanja maestrala danju ne utječe bitno na temperaturu zraka, ali smjer itekako je. Dok maestral puše s mora (SW komponenta), temperature zraka slične su onima na ostatku obalnog područja u okolici. Kada maestral okrene na zapadni, a osobito na sjeverozapadni vjetar dolazi do daljnjeg porasta temperature zraka, pa se zna dogoditi da se najviša dnevna temperatura zraka izmjeri tek iza 16 sati. Kako maestral i drugdje okrene krajem dana na W do NW smjer, a ipak ne dođe do takvog ili ikakvog porasta temperautre zraka, postavlja se pitanje kako je to moguće u slučaju šireg kaštelanskog područja. Odgovor leži u reljefu. Zapadno od Kaštela nalazi se istureni dio kopna prema moru, stoga vjetar zapadnih komponenti mora prijeći spomenuti kopneni plato. Kako se ovo područje danju jako zagrije, maestral se prolazeći preko njega advekcijski zagrije. Osim toga, tamo gdje se ovaj vjetar sa spomenutog platoa spušta s platoa prema obali, dolazi i do adijabatskog zagrijavanja zraka što dodatno povisuje temperaturu zraka i snizuje vlagu. Zbog toga se posljednjih dana na kaštelanskog području, usprkos vrlo visokim temperaturama zraka bilježi i niska vlaga, pa su velike vrućine lakše podnošljive. (Crometeo)