Portal za ljubitelje mora, ronjenja i ribolova

Mediteranom pluta 1500 tona plastike, štapići za uši i žličice za kavu ostaju u okolišu stotine godina

8782941Međunarodna konferencija "Otpad u moru - izazovi i rješenja", u organizaciji Davora Škrleca, zastupnika u Europskom parlamentu, koja je jučer održana u Županijskoj komori Split, okupila je brojne domaće i inozemne stručnjake, predstavnike državnih institucija i raznih organizacija zainteresiranih za rješenje problema otpada u Jadranskom moru. Poznato je da plastični otpad predstavlja najveću opasnost za morski život, okoliš i ljudsko zdravlje, a alarmantni su izneseni podaci da čak 80 posto ukupnog otpada na Mediteranu čini mikroplastika koja nastaje usitnjavanjem otpada i tako dospijeva u hranidbeni lanac, te u konačnici i u ljudskim organizam.

- Do 94 posto tog otpada završava na morskom dnu te nije vidljivo, iz kopnenih izvora dolazi 80 posto, s plaža i obale, te oko 20 posto odlazi na neodgovorni pomorski promet i ribarstvo. Potrebno je educirati građane te ih osvještavati o važnosti selektivnog razdvajanja otpada na kućnom pragu. Moramo što hitnije promijeniti način razmišljanja o otpadu jer more nije neiscrpan izvor koji trpi neodrživo gospodarenje i eksploataciju - istaknuo je Škrlec, koji je, među ostalim, i zagovaratelj kružne ekonomije, a nju zagovaraju svi poznavatelji ove tematike.

Nova strategija

Napomenuo je kako Europska komisija do kraja godine planira donijeti novu strategiju o plastici. Mišljenja je kako građani moraju postati svjesniji svoje uloge u odgovornom ponašanju gospodarenja otpadom, što je jedan od ciljeva nacionalne kampanje protiv otpada u moru koju je tijekom lipnja i srpnja provodio njegov ured, a koja je započela u Splitu akcijom čišćenja plaža, te je završila na istom mjestu ovom konferencijom.

Najvažnije poruke kampanje domaći i stranci mogli su vidjeti na plakatima na našoj obali, lukama i frekventnim trajektnim linijama.
- Hrvatska ne raspolaže usustavljenim modelom praćenja i zbrinjavanja otpada u moru, što je poprilično zabrinjavajuće ako znamo da je more sastavni dio duge hrvatske tradicije. Trebamo raditi na dizanju svijesti građana o ovom problemu, te o nužnosti uspostavljanja učinkovitog i održivog modela zbrinjavanja otpada u Jadranskom moru - zaključio je Škrlec.

Među panelistima na nekoliko tematskih rasprava o otpadu u moru, o njegovim nepovoljnim utjecajima i važnosti uspostave nacionalnog sustava upravljanja, našao se i prof. dr. Nicolas Kalogerakis, grčki stručnjak za okolišni inženjering s kretskog Tehničkog sveučilišta.

'Oceanski vrtlozi'

- Mi znanstvenici smo promatrali kako se plastika može razgraditi u moru i pod kojim uvjetima, no to je sve sporedno u odnosu na prevenciju i recikliranje. Trebamo paziti da ne bacamo stvari u more, to je ključno održivo rješenje za budućnost svih mora i Mediterana - zaključio je taj znanstvenik, a lokalne primjere nebrige za okoliš i more, primjerice je istaknula Mihaela Bogeljić iz Greenpeacea, koja se nedavno uvjerila u obiman otpad na ekološkoj brani u ulazu u Nacionalni park Mljet.

- Mediteranom već sada pluta oko 1445 tona plastike, što ga svrstava uz bok s tzv. "oceanskim vrtlozima" plastike. Neke takve proizvode kao što su štapići za uho ili žličice za kavu, koristimo doslovno nekoliko sekundi, a u okolišu se zadržavaju stotinama godinama - istaknula je djelatnica te organizacije koja provodi kampanju protiv plastike za jednokratnu upotrebu te se bori za njenu zakonsku eliminaciju. (Slobodna Dalmacija)