Portal za ljubitelje mora, ronjenja i ribolova

Meteorologija

“Vatreni maestral”: Evo zašto je kaštelansko područje danima među najtoplijim na obali

tt U ljetnim mjesecima, za vrijeme trajanja stabilnog vremena, na dnevni hod temperature zraka uz obalu i na otocima velik utjecaj ima more. More je danju ljeti hladnije od površine kopna, a razlike u površinskim temperaturama kopna i mora uvjetuju razlike u tlaku zraka, što potiče vjetar s mora prema kopnu – maestral! Važnost maestrala u ljetnim mjesecima poznavali su još na našoj obali stari Grci i Rimljani koji su arhitekture primorskih gradova prilagođavali ovome vjetru,

Opširnije...

Dalmacija je na udaru meteoroloških tsunamija

5Dalmacija je na udaru meteoroloških tsunamija, a nema niti jedan mareograf koji bi mjerio pomake u razini mora! Na taj apsurd upozoravaju dr. Jadranka Šepić i dr. Ivica Vilibić iz Splita, stručnjaci Instituta za oceanografiju i ribarstvo, i to u najuglednijem znanstvenom časopisu “Nature Scientific Reports”. Brže, ide tsunami, spašavaj se tko može - takve panične rečenice možemo čuti samo u horor-izvješćima s nekih dalekih obala,

Opširnije...

Što je atmosferski tlak?

eVremenske prilike tj. različiti tipovi vremena se mijenjaju u skladu sa promjenom atmosferskog (zračnog) tlaka. U meteorologiji je tlak zraka jedna od najbitnijih fizičkih veličina u atmosferi koja se prati. Praćenjem tlaka zraka mi pratimo ponašanje vremena, a uz pomoć njega prognoziramo vrijeme u narednom razdoblju. Atmosferski nam tlak daje uvid u stanje atmosfere. Tlak je značajna veličina u fizici i tehnici, kao što je slučaj i s radom, snagom i energijom.

Opširnije...

Sve što morate znati o munjama i gromovima!

1stLjeto je godišnje doba kada su nad našim područjima grmljavinske nestabilnost relativno česte, osobito kada ljeto obilježavaju česti prodori vlažnog zraka, kao što je to slučaj u dosadašnjem tijeku ljeta. Munja je oduvijek fascinirala i plašila čovjeka, zaokupljavala je njegovu maštu. Čak ni danas ta pojava nije sasvim objašnjena i još uvijek znanstvenici pokušavaju shvatiti i objasniti neke pojave vezane za udar munje. U antičko doba munja i grmljavina su bili znaci božanskog djelovanja.

Opširnije...

Nesnošljiva ljetna fenska bura

1Dnevne vrućine ljeti su sasvim uobičajena stvar. No kako “preživjeti“ noć u kojoj temperatura bude 30 ili više Celzijevih stupnjeva? Sredinom mjeseca ovakav primjer dogodio se na nekoliko lokacija uz obalu, a najizraženiji je bio u Senju. U dvije noći za redom noćne su temperature bile oko nesnošljivih 32°C! Tako visoke temperature zraka u noći bile su praćene puhanjem bure. Bura je poznata po svom rashladnom učinku, kako je onda moguće da podržava tako visoke temperature zraka?

Opširnije...

“Vikend Kapetani” i nautičari prije isplovljavanja obratite pozornost na prognozu za pomorce!

1stU pomorstvu je meteorologija vrlo važna jer brodovi u plovidbi izravno ovise o stanju atmosfere ali i samog mora. DHMZ svakodnevno objavljuje i posebne prognoze namijenjene pomorcima. DHMZ ima i dva regionalna ureda a to su PMC-Split i PMC Rijeka. Svakodnevno se u medijima a pogotovo na radiju nakon uobičajene prognoze daje i posebno izvješće PMC-a. To je specijalizirana prognoza za posebne korisnike pa joj je i sadržaj prilagođen. Tako primjerice pomorcima podatak o suncu,naoblaci i oborinama a posebno temperaturi nije prioritetan pa se spominje tek pri kraju izvještaja.

Opširnije...

Kako nastaje bura?

fBura je tipični vjetar Jadranskog primorja. Puše u zavjetrini Dinarida koji dijele općenito topliji zrak nad morem od hladnog zraka nad kopnom. Ovakvi uvjeti, kao na Jadranu, malo gdje su ispunjeni pa ime bura ulazi u svjetsku terminologiju. Većina autora buru opisuje kao jak, hladan i pretežno suh sjeveroistočni vjetar koji puše preko Dinarskog gorja. Njena su najznačajnija osobina snažni udari. Satne vrijednosti srednje brzine bure prelaze i 30 m/s, dok udari vjetra mogu preći brzine i od 60 m/s.

Opširnije...

Izrađena prva globalna karta rasprostranjenosti pijavica u 2013.

ppppppIstraživači Međunarodnog centra za istraživanje pijavica izdaju izvještaje o pojavi pijavica diljem svijeta, a sve radi boljeg razumijevanja ovih fenomena na globalnoj razini. Do sada su pojedine zemlje ili kontinenti imali više ili manje detaljan prikaz pojave pijavica na interaktivnim kartama, a sada je po prvi put dostupna karta koja obuhvaća cijeli svijet. Ovaj projekt, originalnog naziva “Global Waterspout Mapping Project”, počeo se realizirati u studenom 2011.,

Opširnije...

Maestral i temperatura mora

dNa Jadranu se upravo uz srpanj najviše veže vjetar maestral. Maestral ima različite nazive u pojedinim predjelima naše obale i otoka pa se rabe nazivi poput: meštral, majstral, majštral, maštral… Dva su osnovna razloga zašto se maestral najčešće javlja ljeti, a osobito u srpnju. Prvi i osnovni razlog nastanka maestrala su etezije, strujanja zraka iz spomenute Azorske anticiklone nad svježim Atlantikom prema prostranom području sniženog tlaka zraka

Opširnije...

Pijavice

fPijavica je atmosferski vrtlog manjeg razmjera i kratkog trajanja koji se pri izrazito nestabilnoj atmosferi pojavljuje ispod olujnog kumunolimbusa. Može nastati iznad vodene površine (vodena, ili ako nastane nad morem, morska pijavica) te nad kopnom. Mnogi smatraju da je vodena pijavica ustvari manji tornado nad vodom te da takvu pijavicu kad prijeđe s vodene površine nad kopno valja smatrati tornadom. Rotacija u vrtlogu pijavice češće je u ciklonalnom smjeru.

Opširnije...

Stranica 1 od 2