Pijavice

Pijavica je atmosferski vrtlog manjeg razmjera i kratkog trajanja koji se pri izrazito nestabilnoj atmosferi pojavljuje ispod olujnog kumunolimbusa. Može nastati iznad vodene površine (vodena, ili ako nastane nad morem, morska pijavica) te nad kopnom. Mnogi smatraju da je vodena pijavica ustvari manji tornado nad vodom te da takvu pijavicu kad prijeđe s vodene površine nad kopno valja smatrati tornadom. Rotacija u vrtlogu pijavice češće je u ciklonalnom smjeru. Često se može vidjeti više morskih pijavica istovremeno. Lomljiva cijev pijavice ljevkastog je oblika te je često nagnuta. Proteže se od oblaka do morske površine. Promjera je od dvadesetak do stotinu metara. Donji dio (svega nekoliko metara visine) sastoji se od usisane morske vode, a gornji od kapljica nastalih kondenzacijom pri dizanju vlažnoga zraka. Pijavice obično kratko traju, od pet do deset minuta, ali katkad mogu trajati i preko sat vremena. Brzine kojima zrak kruži oko područja sniženog tlaka u središtu vrtloga iznose od nekoliko km/h pa do 80 km/h u izuzetnim slučajevima. Pijavica silno uzburkava morsku vodu te može potopiti čamce. Prijeđe li na kopno, duž uske putanje kojom prolazi, može nanijeti veliku štetu drveću, građevinama, vozilima i drugim predmetima. Jačinu pijavica možemo mjeriti kao i jačinu tornada po EF Ljestvici (Enhanced Fujita Scale) ili po Beaufortovoj skali.

Tornado, trombe, morske pijavice

Među ovim vrstama vjetra i nema neke pretjerane razlike u pogledu izgleda i snage; razlikuju se u veličini tj. širini vrtloga ali i to je relativno. Možemo ih podjeliti na:

1. Morske Pijavice
2. Kopnene Pijavice ili Trombe
3. Tornado

Vrtložni vjetrovi nastaju u toplim i sparnim danima uglavnom iz cumulonimbusa (Cb) koji se tada stvaraju. Tornado se stvara iz oluja superćelijskog tipa (supercell storm), dok se pijavice stvaraju iz oluja višećelijskog i jednoćelijskog tipa. Jedan od uvjeta za vrtložne vjetrove su i jaka zračna strujanja promjenjvog smjera na različitim visinama (wind shear). Drugi uvjet je nazočnost wall-clouda ili repnog oblaka. Tornado izaziva pažnju znanstvenika prije svega zbog nemogućnosti znatnijeg predviđanja (za sad samo 10-ak minuta unaprijed) i zbog posjedovanja velike količine mehaničke-kinetičke energije koja iznosi okvirno 10^3MW. Definicija tornada, ali i trombi i pijavica može biti da je to visoki uzlazni stup zraka koji rotira. Stup tornada iznosi obično 30-300 m, mada su u rijetkim slučajevima zabilježeni i veći. Životni vijek tornada je podijeljen u 5 stadija, iako se oni nekad mogu preklapati.

1. stadij - stadij kovitlaca prašine, kada prvi znakovi cirkulacije postanu vidljivi kao vrtlog, ili vrtloženje zraka iznad vodene površine odnosno tla, ili kao kratak vrtlog iz oblaka (funnel cloud); u ovom stadiju štete su od vrlo male ili nikakvie.
2. stadij - stadij organiziranja, u ovom stadiju lijevak se spušta iz oblaka i ubrzano pokreće.
3. stadij - stadij zrelosti, tada lijevak postiže najveću širinu i uglavnom bude skoro okomit. U ovom stadiju štete su obično velike.
4. stadij - stadij skupljanja, u ovom stadiju lijevak se skuplja, a nagib mu se povećava. U ovom stadiju štete su također velike ali samo u uskom pojasu.
5. stadij - stadij povlačenja, u ovom stadiju lijevak je razvučen poput konopca, sve dok se ne raspadne.

Jači tornado-vjetrovi prolaze kroz svih 5 faza života, dok slabiji tornado-vjetrovi (i pijavice) nekad prolaze kroz samo stadije 1, 2, 5. Oblik lijevka tornada i pijavica (trombi) može biti raznolik, uglavnom je cilindričan, konusan, oblik dimnjaka ili tankog konopca. Razlika izmedju kopnenih (trombi) i morskih pijavica je jedino u tome iznad kakve površine nastaju. Pijavice se javljaju ili iz kumulonimbusa (Cb) ili iz kumulusa congestusa (Cu con), uglavnom u olujama jednoćelijskog tipa.

Razlika između tornada i pijavica uglavnom su u veličini, mada je i to relativno pošto su u pitanju vjetrovi koji nastaju na istovjetan način (u različitim okolnostima), u biti isti vjetrovi. Brzinu vjetra tornada ili pijavice teško možemo izmjeriti, već se uzima "procjenjena" brzina na osnovi učinjene materijalne štete.