Portal za ljubitelje mora, ronjenja i ribolova

Je li gof plava riba?

gof1Jedno od najčešćih pitanja koje me je potaklo da napišem ovaj tekst je ono "Je li gof bijela ili plava riba?". Ako vam se ne da čitati tekst odgovor vam je u zadnjoj rečenici. Tekst moram napisati da objasnim zašto nećete dobiti točan odgovor jer takav odgovor ne postoji. Prije nego odgovorim na pitanje o gofu moram dati odgovor na to što je to plava riba? Odgovor je jednostavan ali nedorečen i nikada neće biti strogo definiran na način da ribe možemo striktno podijeliti u plave i bijele. Plava riba je pojam kojim se razlikuju ribe koje imaju visoku razinu ulja odnosno omega 3 masnih kiselina u mesu sa ribama, bijelim, koje imaju nisku razinu, odnosno najviše ulja kod bijelih riba je u jetri i koristit će ga ovisno o situaciji. Razlikovanje plave i bijele ribe za bilo kakve ribolovne podjele je možda i nepotrebno jer jedina važnost te podijele je nutricionistička i tu dolazimo do problema raščlambe nekih vrsta jer te vrste, poput gofa, imaju srednje vrijednosti ili niske vrijednosti ulja. Lako ćemo kazati da je srdela plava riba jer ima gotovo uvijek preko 2 g ulja u mesu (na sto grama). Srdela je ekstremni primjer, no što ćemo sa onim vrstama koje variraju ovisno o zrelosti ili načinu pripreme? Zbog svih tih promjenjivih faktora ne može se donijeti zaključak sa kojim se neka riba proglašava plavom zbog razine omega 3 masnih kiselina. Ribe poput tune imaju više masnih kiselina u svome mesu od recimo neke tipično bijele ribe poput kirnje, ali različitom pripremom poput konzerviranja možemo u potpunosti eliminirati znatnu dozu masnih kiselina u mesu, što znači da ako jedemo bijelu ribu sa gradela i tunu u konzervi za koju će i na pakovanju možda pisati da je plava riba više ćemo više masnih kiselina dobiti od bijele ribe.

Morski stupac

olegPošto sam već napisao da podjela na plavu i bijelu ribu nema nikakvog smisla osim u nutricionizmu, činjenica je da ona postoji, čak i u zakonodavstvu i stručnim literaturama gdje se ta podjela vuče iz tradicije. Malom plavom ribom smatraju se vrste iz obitelji Clupeidae (srdela, inćun itd.) te saruni, skuše, lokarde i iglice. U krupnu plavu ribu svrstane su ostale ribe obitelji Scombridae (tuna, palamida, itd.) te gof, lica, iglun, lampuga. Za pretpostaviti je da je ova podjela nastala zbog načina lova ili života ovih vrsta koje nisu vezane za morsko dno, odnosno žive u plavome stupcu. Zbog takve prirode možda bi logično bilo da su neke vrste evolucijski morale promijeniti strukturu mesa, tj. zbog stalnog pokreta ribama su potrebni prilagođeniji izvori energije (mast sadržava duplo više energije od ugljikohidrata). Treba dodati da je jedna od „najplavijih“ ribljih porodica ona brzovodna riječna Salmonidae u koju spadaju lososi i pastrve. Ako pogledamo način života tih riba vidjet ćemo da one nikad ne staju plivati.
Ovakva podjela je sasvim logična međutim svi koji smo duže u moru svjedoci smo toga da se gofovi često odmaraju na morskom dnu. Ponekad legnu tijekom noći ili dana, a ponekad se umire i puste ribama i kozicama da ih očiste od nametnika. To ribe iz ranije navedenih porodica nikada neće napraviti. U takvoj situaciji gof se ponašao kao i veći broj „bijelih riba“ poput recimo brancina. To naravno nije sve, jer u gornjem sloju mora neovisno o morskom dnu mogu živjeti i mnoge ribe poput bukava, gavuna, a tim se slojem često koriste i neke vrste koje se jako malo zadržavaju na dnu, poput giri, ušata, cipala. Uglavnom, shvatili ste. Povući crtu i kazati da su ribe plave zbog načina života u plavome je besmisleno jer stotine ribljih vrsta žive na stotinu različitih kombinacija i načina.

Tradicija

11224341 10153278558431699_6473717256670551313_oKod nas lov na sitnu plavu ribu ima dugu tradiciju, stoljećima je ta riba bila najvažniji izvor zdrave prehrane lokalnom stanovništvu. Slane srdele i inćuni još uvijek su važan dio prehrane mediteranskog puka. Koliko su u Hrvatskoj sitne plave ribe kroz povijest bile važne dovoljno govori podatak da danas Palagruža pripada Republici Hrvatskoj upravo iz razloga što je tamo bilo bogato lovište srdele i inćuna, toliko bogato da su se komižani nadmetali tko će prvi stići do tog otoka udaljenog 42 milje. No nije samo Komiža profitirala od sitne plave ribe, njihovi tadašnji upravitelji hvarani izgradili su bogati grad upravo izvozom ove usoljene ribe u Italiju. Naša djeca tijekom školovanja moraju pročitati djela renesansnih autora sa tog otoka samo zato što su u 15. stoljeću imali dovoljno novaca od izvoza da su mogli ulagati u umjetnost.
Mala plava riba je i dalje najvažnija grana ribarstva u RH sa preko 80% udjela ukupnog ulova samo srdele i inćuna. Zbog toga se na plavu ribu u ministarstvu troši najviše resursa. Osim za konzumaciju ona je bitna i za održavanje još jedne važne industrije u Hrvatskoj a to je uzgoj tune jer se mala plava riba koristi kao hrana za tune. Dakle ako uzmemo u obzir da je i tuna plava riba, a o važnosti te vrste ne trebamo trošiti dodatne riječi, onda postaje jasno zašto taj izraz čujemo toliko često i zašto se stalno pitamo spada li gof u plavu ribu.

Omega 3

12316338 10153278558516699_7332571894854644770_nOdređene riblje vrste (plave) imaju više vitamina A i D te naravno izražajniji postotak omega 3 masnih kiselina što nedostaje pridnenim (bijelim) ribama. Pridnene vrste su nutricionistički jako slične crvenom mesu. Ne postoji preporučena količina bijele ribe koju možemo unijeti što nije slučaj sa plavom ribom a posebno treba paziti zbog toga što su velike ribe sklonije nagomilavanju polutanata u mastima. Ribe poput tune, igluna i morskih pasa godinama gomilaju toksine poput žive pa zbog toga za te vrste vrijede stroža pravila. Razina unosa žive ne bi smjela prelazit 0.1 mikrogram po kilogramu težine čovjeka, ili u laičkom prijevodu ako ste pojeli 20 dekagrama, rastom velike tune ili igluna, radije taj tjedan ne jedite ponovno te vrste riba. Osim ostalih polutanata, omega 3 u većoj količini djeluje na smanjenje zgrušavanja krvi, zato ju se ne preporuča jesti za vrijeme uzimanja tableta koje razrjeđuju krv, poput aspirina. Preporučljiva doza za "zdrave" ljude kreće se od 250 do 1000 miligrama tjedno, što znači otprilike dva obroka „plave“ ribe u jednom tjednu. Prednosti konzumacije „plave“ ribe prepoznate su u mnogim zdravstvenim istraživanjima. Poznato je da pozitivno djeluje smanjenjem vjerojatnosti oboljenja od određenih vrsta raka, poboljšanjem imunosustava, poboljšanim razvojem određenih mentalnih i kognitivnih funkcija mozga, a najviše se preporuča za vrijeme trudnoće i dojenja. Postoji još puno prednosti redovite konzumacije plave ribe, ali dugo bi trebalo za nabrojati.
Niti ljudi niti ribe ne mogu u svom organizmu sintetizirati omega 3 masne kiseline već je dobivaju hraneći se fitoplanktonom ili organizmima koji se hrane planktonom koji je primarni proizvođač. Sve ribe bilo izravno ili lančano u sebe unose omegu 3. Koliko će ribe u sebe unijeti i na koji će je način riba u sebi zadržati ovisi jako puno faktora (doba godine, reproduktivni ciklus, način života, itd..). Je li gof plava riba? Odgovor je „nažalost“ takav da je puno manje plava od srdele i tune pa ga se može konzumirati i više od dva obroka tjedno, no on i dalje sadrži više omege 3 nego većina pridnenih riba koje zovemo bijele ribe. Ukoliko ga želite zvati plavom ribom, možete, pogotovo zbog načina života i korištenja istih ribolovnih alata kao i za tune i palamide ali nutricionistički gofa se nema potrebe svrstati u plavu ribu. Zaključak ovog teksta bi bio da treba jesti što više svježe ribe pa i gofa, a one ribe koje prirodno sadržavaju najvišu dozu omege 3 poput riba iz obitelji Scombridae i Clupeidae zvati ćemo i dalje plavim ribama i te ribe treba jesti do dva puta tjedno.