Rast ljetnih temperatura platit će škampi i oslići

Protekloga ljeta na našem su području zabilježene najviše ljetne temperature zraka otkako je mjerenja, a u posljednjih petnaestak godina temperature rastu kontinuirano. Utječu li te promjene i na more i biljni i životinjski svijet u Jadranu, pitanja su koja bi vrlo skoro mogla postati vrlo značajna u sferi privrede, posredno i turizma te drugih djelatnosti. Proučavanje dugoročnih promjena temperature i saliniteta Jadranskog mora, kao i promjena u živom svijetu Jadrana, klimatski vrlo osjetljivog područja, znanstvenici IZOR-a započeli su još polovinom prošlog stoljeća. Istraživanja doista pokazuju, doznajemo od dr. sc. Branke Grbec, znanstvene savjetnice u Laboratoriju za fiziku mora u splitskom Institutu za oceanografiju i ribarstvo, kako površinska temperatura Jadrana, zbog stalne izmjene topline u graničnom sloju s atmosferom, prati promjene temperature zraka. Ljetne temperature zraka porasle su od pedesetih godina prošlog stoljeća, pa se i u površinskom sloju mora primjećuje porast temperature. Prof. dr. Ivona Marasović, ravnateljica IZOR-a i voditeljica Laboratorija za plankton i toksičnost školjkaša, kaže kako će porast temperature mora izazvati promjene u funkcioniranju cjelovitoga jadranskog ekosustava.

Prve su promjene zamijećene već početkom osamdesetih na prvoj stepenici hranidbene piramide, fitoplanktonu, u takozvanom cvjetanju mora koje često završava nedostatkom kisika u morskoj vodi i ugibanjem pridnenih organizama. Tijekom osamdesetih ta je pojava bila izuzetno česta, posebno u Kaštelanskom zaljevu, u Tršćanskom zaljevu. Vrlo brzo uočene su i mnoge druge promjene, od kojih su široj javnosti možda najzanimljivije one vezane uz brojnost riblje populacije: sve je malobrojnija, primjerice, populacija škampa, a sve se češće, iznosi dr. Marasović, zamjećuju i promjene međuodnosa različitih ribljih populacija, smanjenje jednih u odnosu na druge, recimo smanjenje broja dugoživućih riba na račun kratkoživućih.

Pojava novih vrsta organizama u Jadranu sve je učestalija, a zbog nedostatka predatora postoji opasnost da neke od tih postanu invazivne i zauzmu mjesto domicilnih vrsta. Jedan od najboljih primjera su alge roda Caulerpa. Povećanjem temperature u Jadranu su posebno ugrožene populacije škampa i oslića, čiji je razvojni ciklus vezan uz niže temperature mora, a u Jadranu su rasprostranjeni na većim dubinama i u sjevernijem dijelu. Scenarij koji znanstvenici predviđaju za većinu svjetskih mora, pa tako i za Jadran, jest da će mnoge vrste promijeniti svoja staništa: u oceanima će se premještati prema polovima, dok će se u Jadranu kretati prema sjevernom dijelu mora. Predviđa se da mnoge vrste u tome neće uspjeti, odnosno da će mnoge vrste, i biljne i životinjske, nestati s pojedinih područja, ali predviđa se i dolazak novih vrsta koje će zauzeti njihovo mjesto.

LIDIJA GNJIDIĆ / SLOBODNA DALMACIJA