Ribogojilišta nitko ne bi u svoju valu, ali uzalud se bune

Nitko neće ribogojilišta i uzgajališta školjaka u svome mjestu, no sve primjedbe na planirane lokacije za tu namjenu bit će odbijene. Potvrdio nam je to Niko Mrčić, ravnatelj Zavoda za prostorno planiranje Splitsko-dalmatinske žuapnije, prvi put otkrivajući tko je i zbog čega podnio prigovore na Prostorni plan Županije, strateški dokument kakav u ovoj županiji nije izrađen godinama. Iza Mrčića i njegovih suradnika opsežan je posao, no čeka ih još više.
– Zaprimili smo 245 primjedaba od čega ih je polovina neosnovana, a o polovini se treba raspravljati. O nekim primjedbama uopće nećemo raspravljati, primjerice na plan izgradnje objekata za marikuturu. Tu su stigle primjedbe iz svih mjesta, no nećemo ih uvažiti, pa nezadovoljnicima možemo poručiti da će ribogojilišta i uzgajališta školjaka ostati – otkrio nam je Niko Mrčić.

Tako će, unatoč protivljenju, početi izgradnja objekta za marikulturu u Marini, ribogojilišta kod Drvenika, sličan objekt u Starom Gradu, kod Makarske i u Kaštelanskom zaljevu, a na ove projekte računaju i strani ulagači. Pred stručnom su skupinom za Prostorni plan i primjedbe za izgradnju zračne luke Šestanovac, a na ovaj važni projekt žalili su se članovi Eko-etno udruge “Radobiljski Vrisak”. Oni smatraju kako se na predviđenoj lokaciji nalaze cijeli zaseoci (Gornji Merčepi, Gornji Vukušići, gornji Rubići) i naselje Prpuša, koji bi se radi izgradnje zračne luke morali porušiti, te također deseci obiteljskih kuća i važnih arheoloških nalazišta.

Splitsko-dalamatinska županija, poznato je, okreće se obnovljivim izvorima energije, a ako je suditi po primjedbama, u ovoj bi županiji trebalo biti još vjetroparkova.

– Imamo prijedloge za vjetroelektrane u Vrlici, Otoku, u Podgori i Vrgorcu, no moramo dobro procijenti što je od svega opravdano – napominje Mrčić.

Vjetroelektrane su tek dio najvažnijih županijskih projekata od kojih se neće odstupiti ni korak, a o kakvim je projektima riječ najbolje govori podatak njihovoj vrijednosti od čak 2,9 milijarda eura. Od toga značajan dio financijskog kolača ide na planiranih 29 lokacija za vjetroelektrane, a prema svemu sudeći, nakon ovih prijedloga ova će se brojka povećati. Jedan dio primjedaba odnosi se i na brisanje turističkih zona i planiranje novih zona. Tako su pred stručni tim, među ostalim, došle primjedbe u vezi sa zonama Basina i Modri dolac na Hvaru.

Za povratak ovih turističkih zona već su burno prosvjedovali na Hvaru, a sada su primjedbe uputili i Zavodu za prostorno planiranje. Kako kaže Mrčić, jedan dio primjedaba odnosi se i na ucrtavanje lokalnih cesta te vodovodne mreže. Sve primjedbe na Prostorni plan bit će sada po zakonu upućene Ministarstvu graditeljstva i tek će nakon prosudbe na državnoj razini biti odlučeno o svakoj primjedbi.

Zakonskog roka za ovu odluku nema, što znači da će se na konačnu verziju temeljnog županijskog dokumenta pričekati još neko vrijeme. Dva tjedna, od 4. do 18. prosinca prošle godine, trajao je javni uvid izmjena Prostornog plana, no nekima je to bio prekratak rok, kao i rok za primjedbe, pa su se i na to žalili stručnom timu Zavoda za prostorno planiranje.

OJDANA KOHAREVIĆ / Slobodna Dalmacija