Portal za ljubitelje mora, ronjenja i ribolova

6. Dive In kup

6. Dive In kup

Međunarodno ekipno natjecanje u podvodnom ribolovu, Dive In kup, šesti se put održalo u subotu, 05. svibnja 2018. u Zadru. Organizator natjecanja, Sportsko ribolovno društvo Harpun iz Zadra, kao ribolovnu zonu odredio je širi akvatorij Rivnja, Sestrunja, Molata i Dugog otoka. Vaganje, proglašenje pobjednika i after party održali su se u Famous Beach&Grill baru na Boriku. Sudjelovalo je 98 natj...

Opširnije...

Prvenstvo Hrvatske u ronjenju na dah 2018.

Prvenstvo Hrvatske u ronjenju na dah 2018.

U subotu 07. travnja 2018. na zagrebačkom bazenu „Utrine“ u organizaciji Hrvatskog ronilačkog saveza, a pod domaćinstvom DPS „Zagreb“ i Zagrebačkog ronilačkog saveza održano je 14. Prvenstvo Republike Hrvatske u ronjenu na dah ...

Opširnije...

Zadnje vijesti

  • 1
  • 2
  • 3
Prev Next

Mediteranom pluta 1500 tona plastik…

Mediteranom pluta 1500 tona plastike, štapići za uši i žličice za kavu ostaju u okolišu stotine godina

Međunarodna konferencija "Otpad u moru - izazovi i rješenja", u organizaciji Davora Škrleca, zastupnika u Europskom parlamentu, koja je jučer održana u Županijskoj komori Split, okupila je brojne domaće i inozemne s...

Opširnije...

Blue smart - Novi studij u Zadru

Blue smart - Novi studij u Zadru

Od iduće akademske godine 2017./2018. Odjel za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru započinje s izvođenjem novog sveučilišnog diplomskog studija pod nazivom "Održivo upravljanje vodenim ekosustavi...

Opširnije...

Boljom zaštitom male plave ribe do …

Boljom zaštitom male plave ribe do sigurnijeg ulova u budućnosti

Objavljen je Pravilnik o ribolovnim mogućnostima za ribolov okružujućom mrežom plivaricom – srdelarom. Navedeni propis sadrži odredbe dosadašnjeg Pravilnika o prostornom i vremenskom ograničenju obavljanja gosp...

Opširnije...

U Dalmaciju je otišlo samo 386 mili…

U Dalmaciju je otišlo samo 386 milijuna kuna.

Riječ je o sredstvima iz EU fondova i Državnog proračuna, isplaćenima preko Vladine Agencije za plaćanja u poljoprivredi, koja je ujedno zadužena i za kontrolu poljoprivrednika na terenu. U Dalmaciju je otišlo samo ...

Opširnije...

Korčulani konačno dobili modernu ri…

Korčulani konačno dobili modernu ribarnicu

Na zadovoljstvo Korčulana, poslije puno godina neodgovarajućih uvjeta za rad ribarnice gradska je uprava konačno riješila spomenuti problem. Grad Korčula svojedobno je pronašao zakupca u tvrtki ECA koji su ug...

Opširnije...

Zabrana ribolova u Jabučkoj kotllin…

Zabrana ribolova u Jabučkoj kotllini

Hrvatske i talijanske organizacije okupljene oko projekta Adriatic Recovery Project pozdravljaju odluku Hrvatske da zabrani ribolov u međunarodnim vodama Jabučke kotline. To je jedno od najvažnijih mrijestilišt...

Opširnije...

700.000 kuna iz fonda "Priprem…

700.000 kuna iz fonda "Pripremne pomoći"

  Uhodani tim Lokalne akcijske skupine "Škoji" (LAG) s iskustvom provođenja i korištenja novca iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, prošle godine se odlučio na pokretanje inicijative u ribarst...

Opširnije...

Kamera s Palagruže vidi svaki prela…

Kamera s Palagruže vidi svaki prelazak morske granice

Danas je naprosto nemoguće da neko plovilo uđe u hrvatske teritorijalne vode a da policija to ne primijeti. To ne podrazumijeva da policijski brodovi moraju neprestance patrolirati duž cijele granice na moru, što bi...

Opširnije...

Plava pamet za plavo zlato

Plava pamet za plavo zlato

Na Sveučilištu u Zadru predstavljen je projekt Blue Education for Sustainable Management of Aquatic Resources – BLUE SMART. BLUE SMART je projekt odobren u sklopu natječaja “Blue Careers in Europe” koji je ra...

Opširnije...

Triton

1Nekad davno morski puž triton bio je sastavni dio morskog dna, ne samo kod nas nego u cijelom svijetu. Onda je počeo intenzivniji komercijalni, slučajni lov mrežama, ronjenje sa bocama. Naravno, teško je samo diviti se morskom bogatstvu i primamljivo je uzeti, pogotovo nešto ovako interesantno i veliko. Svaki čovjek koji voli dekoraciju i ukrase neće propustiti negdje u svom domu postaviti na vitrinu bilo kojeg puža obitelji Ranellidae. Još iz ne toliko davnih vremena zna se da triton osim na otocima južnog Jadrana nigdje nije bio učestao. U zadnje vrijeme na nekim lokacijama počeli su biti učestaliji, ali još uvijek su pravi sretnici oni koji se susretnu sa ovim divovskim pužem. Malo koji ronilac uopće sluti da će ga ikada pronaći...

Moji susreti sa tritonom

5Ronio sam na jednoj strmoj obali Hvara gdje imam jednu rupu u kojoj se često nalazi škarpina. Vidio sam je, ali nalazila se nezgodno za gađanje velikom puškom, pa sam se kasnije vratio na to mjesto sa drugom, kraćom puškom. Škarpina se makla na drugu stranu rupe, pa sam morao napraviti novi zaron u kojem sam ugledao škarpinu, ali i nešto iza nje. Znao sam odmah da sam pronašao ovog ultra rijetkog puža i bio sretniji nego da sam uhvatio najvećeg kapitalca. Bio je poluzakopan i mislio sam da je samo prazna kućica, ali na moje još jedno u nizu iznenađenja puž je bio živ. Slijedio je kratki photosession i nazad u more sa njim. Pustio sam ga u veću dubinu da ga ne bi pronašli neki drugi koji bi ga sigurno uzeli. Dok sam ga fotografirao, izašao je vidjeti što se događa i izbacio ticala i sitne oči. Zaista nevjerojatan i prekrasan prizor. Nakon tog prvog susreta, sljedeće sezone našao sam ih još nekoliko na području Korčule i Lastova, a u jednom ronjenju dva primjerka jedan pored drugog. Prepričavajući ove susrete ljubiteljima mora osjećam se kao da mi zavide, ali ako se uzme u obzir da su stvarno rijetki ljudi koji su se susreli sa tritonom, moram priznati da sam sigurno jedan od sretnijih ronilaca na Jadranu.

O tritonu

2Ova vrsta tritona koju sam pronašao zove se Tritonova truba, znanstevenog naziva Charonia tritonis, koji naraste do 45 cm u dužinu i preko 1 kg u težinu. To je puž vretenastog oblika i glatke površine sa nekoliko izbočenih nabora. Izmrljan je jednim karakterističnim uzorkom od tamno i svijetlo smeđih, bež i žućkasto bijelih boja. Najčešće se boje vide bolje na strani na kojoj često bude zakopan dok je druga strana nastanjena sitnim crvima cjevašima i ostalim vapnenačkim bićima koja se lijepe za podloge. Radi se o vrlo grabežljivom stvorenju i za puža prilično brzom strvinaru koji će u slučaju da nanjuši nešto u svojoj blizini brzo pohitati do plijena. Najčešće se hrani raznim vrstama zvjezdača i ostalih puževa koji su ustvari i najdostupniji njegovoj brzini. Poput većine grabežljivih puževa ima radulu kojom probija oklope puževa i ostalih tvrđih bića te sa njom uštrcava otrov koji paralizira plijen, ali i probavlja meso. Manje žrtve progutat će cijele. Tritoni imaju razdvojene spolove što je isto rijedak slučaj u svijetu puževa. Ženke polože duga i ljepljiva jaja na dno i nakon oplodnje žive kao plankton do 3 mjeseca.

Tradicionalna upotreba tritona

4Osim naravno u dekorativne i kolekcionarske svrhe ovako veliki puž sigurno nije ostao nezapažen kroz povijest. Kako razne vrste tritona žive u svim svjetskim morima tako i mnoge kulture imaju različitu upotrebu ovog puža. Najpoznatija primjena je naravno kao "instrument" tj. sredstvo zvučne signalizacije koja se stvara otkidanjem vrha te puhanjem kroz kućicu. Zvuk koji proizvodi je duboki jednolični, ali glasni signal. Primjena ovog signala bila je najčešće kao sredstvo komunikacije između manjih brodica, signaliziranje odlaska i ulaska u luke. Također, taj je zvuk služio i za tjeranje zlih duhova i zaštitu putovanja od oluja. Osim kućice, i meso je imalo svrhu, naravno prehrambenu. Kako se radi o velikom pužu, tako je i komad mesa koji se nalazi u njemu prilično velik pa bi se od samog puža moglo napraviti obrok za cijelu obitelj. Naravno danas je ovaj puž porastom turizma višestruko vrijedniji živ nego kao bilo koje sredstvo stoga je njegova promatračka primjena neprocjenjiva.

Zaštita

3Bez obzira što je svaki oblik javnog dobra vrijedan i zbog održivog razvoja važan čuvanja, triton je zbog svoje ugroženosti dobio poseban status. Njegovo vađenje je u Hrvatskoj strogo zabranjeno i kazna iznosi 4000 kn. Možda u Hrvatskoj nikad i nije igrao toliko važnu ulogu u hranidbenom lancu, ali zgodna je priča sa Pacifika gdje su stanovnici zbog prodaje povadili sve tritone sa svog otoka. Nakon određenog vremena, tritonov plijen – zvjezdače, čiji su broj kontrolirali upravo tritoni, najveća su napast koraljnog grebena i razmnožile su se do te mjere da su uništile obalu o koje je ovisio njihov turizam. Kako to obično biva, novac koji su dobili od prodaje tritona je ništa u usporedbi s onim što danas troše da bi zaštitili svoj otok od najezde zvjezdača. Ljudi nikad neće naučiti pouku nego će uvijek biti sebični i grabiti za sebe u sadašnjosti što više mogu pa je jasno zašto je strogi zakon i edukacija jedino što nam može pomoći.

Tritonov rog

BOva vrsta tritona je toliko rijetka da se ne bih kladio kako u Jadranu trenutno živi više od desetak puževa. Prvi službeni nalaz ove vrste dogodio se krajem osamdesetih u ulovu jednog koćara iz Hvarskog kanala. U međuvremenu je nađeno još nekoliko komada. Ova vrsta je dosta zdepastija i kraća od tritonove trube, ali i dosta teža. Na sebi ima karakteristične kvrge za razliku od tritonove trube koji je po cijeloj ljušturi gladak. Također mu je i ulaz u kučicu drugačiji, bezbojan je osim crnih nazubljenih dijelova na samom rubu otvora. Ova vrsta živi dosta dublje pa je i to jedan od razloga zašto ga se rjeđe ulovi. Budući da u zakonu piše izričito da je tritonova truba zaštićena, pretpostavljam da ova vrsta nije, ali sumnjam da organi reda mogu utvrditi razliku. Ako se to nekakvom ludom srećom i nesrećom ikad dogodi, pozovite se na ovaj tekst, ali budite sigurni da i sami znate razliku. Svejedno, bilo bi dobro da žive puževe više nitko ne dira jer najljepši i najkorisniji su u moru. 

C D

Kad već pričamo o tritonima, onda sigurno valja spomenuti i ostale vrste puževa iz te obitelji koje žive u Jadranu, iako izgledom nisu karakteristični i poznati kao ove dvije već spomenute vrste. Argusovo oko (Argobuccinum olearium) još je donekle sličan klasičnom obliku tritona, ali je rastom dosta manji. Naraste do 20 cm u dužinu i živi jako duboko na dnima obraslima karakterističnim bijelim koraljem. Boje je bež ili smeđesive, a kućica mu je obrasla sitnim kvržicama i pregradama. Obično je prilično obrastao raznim vrstama životinja da se teško može vidjeti u punom sjaju. Vrste rutava truba (Cymatium corrugatum) i odjeveni triton (Cymatium cutaceum) sitne su vrste koje rijetko narastu više od 6 cm, a žive na dubokim koraljnim područjima. Obje vrste karakteriziraju "dlačice" koje se nažalost skinu nakon što se puž osuši. Te dlačice su ustvari opnasti omotač. Sve vrste tritona izrazito su rijetke i vrijedne. U svijetlim tropskim morima žive mnoge vrste koje zbog velike količine hrane i pogodnog ambijenta narastu prilično velike, a posebno je interesatan divovski triton iz Indijskog oceana koji naraste preko pola metra dužine.

Prvenstvo Hrvatske u ronjenju na da…

Prvenstvo Hrvatske u ronjenju na dah 2018.

U subotu 07. travnja 2018. na zagrebačkom bazenu „Utrine“ u organizaciji Hrvatskog ronilačkog saveza, a pod domaćinstvom DPS „Zagreb“ i Zagrebačkog ronilačkog saveza održano je 14. Prvenstvo Republike Hrvatske u ronjenu na dah u disciplinama dinamika, dinamika bez peraja, dinamika bi-fins i statika po CMAS pravilima. Obzirom na počet...

Opširnije...

Treninzi apneje za rekreativce i po…

Treninzi apneje za rekreativce i podvodne ribolovce

  Svaki pravi ljubitelj podvodog svijeta u vodi se osjeća opušteno i u svakom zaronu u duboko plavetnilo neizmjerno uživa. Za ronioce na dah i podvodne ribolovce dubina je nešto privlačno, osjećaj koji je nemoguće opisati nekome tko ima strah od vode ili dubine. Osjećaj opuštenosti u vodi i uživanja u zaronima najvažniji su faktori ...

Opširnije...