Hrvatska jegulja tražena na tržištu BiH

Nema ovoga prosinca ništa juga, a za (iz)lov jegulja treba nam nevrijeme i određeni uvjeti kako bi ta riba krenula", kaže nam to neretvanski ribar Renato Drljepan, (46) koji sa jeguljama prijateljuje odmalena. Išao je on na Neretvu sa svojim didom Miljenkom, još kako kaže dok je bio mulac. Tridesetak je ljeta već iza njega pa je uz pomoć dide stekao iskustvo u lovu, koje mu i danas dobro dođe kada jegulje lovi sa vršama.
Pa iako od lova ne živi, tog se hobija kaže ne može odreći, a danas je izlov jegulje sve neisplativiji i fizički je zahtjevan. Ponajviše su doznajemo klimatske promjene utjecale na nerentabilnost. Renato u lov odlazi sa bratom i dva prijatelja, gdje na Maloj Neretvi postavljaju mreže za što među ostalim koristi 25 kolaca visine od 3 do 6 metara, koji se pri lovu moraju zabijati u riječno dno. Lovi se na Maloj Neretvi jer velika je rijeka dublja i brža.
Iako bi mnogi pomislili kako se u ribolov na jegulju odlazi u cik zore pogriješili bi, jer lov te pametne ribe ovisi o vremenu, vodi ponajprije i to kakva je(st), koliko je zamućena i slično. Vrijeme određuje pohod na rijeku, a svaka je sezona drukčija od prethodne, otkriva nam Neretvanin.

Prije melioracije Neretve, bile su izvrsne sezone lova, a količine ulovljene jegulje mjerile su se na tone. Danas više nije tako, već je riječ o par stotina kilograma. Lani je bio loš ulov za ono malo neretvanskih ribara, a i ove je godine slično posebice što se tu ribu lovi na Maloj Neretvi, koja je nakon melioracije velike o(p)stala kao neko umjetno jezero.
Kilogram jegulje 150 kuna
Iako se kilogram jegulje kreće oko 150 kuna, tržište joj se tek treba iznaći, a dolina Neretve zasad nema količine za veliki izvoz. Zahtjevan je i transport žive jegulje, jer ona traži čistu vodu, pažljivo transportiranje posebice, jer se može zagušiti ako je previše stisnuta. To je kaže naš sugovornik jaka i čvrsta riba, jakoga repa, a tržišni primjerci kreću se od 25 centimetara do dužine jednog metra. Jegulja je i borbena riba koja uhvaćena, čak uspije raširiti vršu i pobjeći, a po mokrom i vlažnom vremenu karakteristika joj je da bježi, nemalo iz kanala u kanal.

Smanjila su joj se i prirodna staništa pa je sve manje ribara koji idu u lov na jegulje no, neće lov kaže naš sugovornik zasigurno izumrijeti, ali valja poučavati mlađe generacije toj tradiciji. On je nastavio tradiciju svojeg dide, to više jer je sedamdesetih godina prošloga stoljeća u tamošnjem kraju postojala čak i udruga koja se bavila jeguljom u svakom pogledu uključujući i (iz)lov.
Meso jegulje masno poput svinjskog, kompaktno je i bez kostiju
Meso te ribe je kompaktno, bez kostiju, izuzev one srednje, a riječ je o masnoj ribi, čije je meso gotovo masnije od svinjskog. Objedi spravljeni od jegulje zahtjevaju "dosta tekućine" otkriva nam Renato dodajući da ju traži bosanskohercegovačko tržište iako se jegulja dijelom lovi i u toj državi. U potonjoj, ali i u Hrvatskoj konzumira se nemalo sušena jegulja, odnosno jegulja pod pod pekom, sa raštikom, sa žara a poznat je i neretvanski brudet.

Svoje mreže naš sugovornik u Neretvi drži kaže "po slovu zakona" od devetog mjeseca do kraja veljače kada naime prestaje jesenska mogućnost gospodarskog lova.
O tome bi li se u dolini Neretve moglo započeti s uzgojem te ribe Neretvanin kaže kako to baš nije jednostavno. Nekada su u tom kraju postojali čak i bazeni s jeguljama i sličnim gospodarskim pokušajima ali su neslavno propali. Jegulja je kaže riba koja se hrani planktonima, riječnim kozicama i sličnim "objedima", ima svoje prirodne neprijatelje od kojih je prvi patuljasti somić poznat i kao američki somić, invazivna vrsta koja se u prirodnom staništu jegulje itekako razmnožila. (agroklub)