Nevjesta - prva otkrivena toplokrvna riba

Biolozi su donedavno bili uvjereni da je morski pas losos (Lamna ditropis) jedina riba koja nije potpuno hladnokrvna te da ima neku sposobnost reguliranja tjelesne topline jer živi u vrlo hladnim vodama. Sličnu, ali još više ograničenu sposobnost zagrijavanja pojedinih dijelova tijela, poput mišića, mozga i očiju, imaju i tune i neki drugi morski psi. No prema studiji predstavljenoj u četvrtak u časopisu Science nevjesta ima pravi sustav cirkulacije zagrijane krvi po tijelu, što joj omogućava da funkcionira kao moćni predator u dubokim hladnim vodama. Do ovih rezultata znanstvenici su došli zahvaljujući uređajima za mjerenje temperature koje su u kalifornijskim vodama postavili na neke nevjeste. Ovo stvorenje, koje je zbog svojeg mesa postalo popularno među ljubiteljima sušija, osobito na Havajima, stvara unutrašnju toplinu stalnim zamasima prednjih, odnosno pektoralnih peraja. Na taj način održava stalnu toplinu, od oko četiri do pet stupnjeva Celzijusovih višu od temperature vode u kojoj pliva.

Toplokrvne životinje ili endotermi, u koje spadaju sisavci i ptice, same stvaraju vlastitu toplinu i održavaju je neovisno o okolini.

Hladnokrvne životinje ili ektotermi su veća skupina u koju spadaju beskralježnjaci, vodozemci, gmazovi i većina riba.

'Zahvaljujući potpunijem obliku endotermije, nevjesta ne mora izranjati na površinu kako bi se zagrijala pa može trajno prebivati u dubinama u kojima su joj izvori hrane', rekao je biolog Nicholas Wegner iz U.S. National Oceanic and Atmospheric Administrationa (NOAA).

Nevjesta ima boju hrđe s bijelim pjegama i svijetlocrvenim perajama. Teži do 90 kg, ima okruglo tijelo, a promjer joj je sličan automobilskoj gumi. Veći dio života provodi na dubinama između 50 i 400 metara te lovi ribe i lignje.

Ima jedinstven sustav održavanja tjelesne topline. Topla krv koja se zagrijava mahanjem peraja zagrijava hladnu krv koja se u organizam vraća nakon što je oplemenjena kisikom u respiratornom sustavu na površini škrga.

Viša tjelesna temperatura daje joj prednost nad plijenom i drugim predatorima – omogućuje joj da se brže kreće i brže reagira, da bolje vidi te da bolje misli.

Ribe koje žive na sličnim dubinama inače su dosta spore te uglavnom funkcioniraju kao lovci iz zasjede, a ne kao aktivni predatori.

(Nenad Jarić Dauenhauer/tportal)