Ekologija
U sklopu projekta MedMPANet, čiji je cilj unaprijediti upravljanje zaštićenim priobalnim i morskim područjima na lokalnoj razini, Udruga Sunce je izradila Terenski vodič za praćenje stanja livada morske cvjetnice Posidonia oceanica (livade posidonije). Ovaj vodič predstavlja dopunu Nacionalnom protokolu za praćenje stanja livada morske cvjetnice Posidonia oceanica. On je podsjetnik sa sabranim specifičnim terenskim iskustvima kako bi se olakšalo provođenje istraživanja i izbjegle greške u prikupljanju podataka.
Posljednjih su desetljeća zabilježena masovna pojavljivanja želatinoznog planktona (meduze, rebraši, plašteni tunikati) po cijelom svijetu i tako privukla veliku pozornost medija kako zbog privrednih gubitaka (ribarstvo i akvakultura, obalne industrije koje upotrebljavaju morsku vodu) tako i zbog posljedica za ljudsko zdravlje. Smatra se da su te promjene brojnosti uzrokovane globalnim klimatskim promjenama koje djeluju na njihov životni ciklus, globalni prelov ribe (više hrane prvenstveno meduzama),
Zna se reći da su najveća otkrića u znanosti bile puke slučajnosti. Slučajno počinje i priča o otkiću nove vrste vlasulja Edwardsiella andrillae koja živi ukopana u led na Antartiku. 2010. započela je ekspedicija na Antartiku kako bi se istražila donja površina Ross Ices Shelfa pomoću novog ROV-a (remotely operated vehicle – daljinski upravljane ronilice). Kada se ronilica spustila da donju površinu ledenjaka na dubini od 260 metara i počela vraćati slike na površinu,
Ima li kod nas velikih bijelih? Nerijetko je pitanje na koje ni najveći stručnjaci nemogu sa sigurnošću odgovoriti. Ono što možemo reći na temelju podataka je da se radi o vrsti koja povremeno zalazi u naš dio Jadrana, a kada se pojavi to najćešće bude na otvorenom moru ili u blizini obale izložene otvorenom moru. No, ukoliko razmotrimo podatke iz prošlosti ili se upustimo u razgovor sa nekim starijim ribarom odmah će nam biti jasno da je u prošlom stoljeću
Plavoperajna tuna (Thunnus thynnus) je jedna od komercijalno najvažnijih vrsta riba u Jadranu. Prema Državnom zavodu za statistiku, u 2012. Godini su ulov i uzgoj zajedno iznosili 2 280 tona. Sigurna sam da je veliki broj čitatelja upoznat s važnosti te vrste za hrvatski izvoz ,koji je najvećim dijelom namijenjen Japanu. Gdje pojedinačni primjerci dostižu astronomske cijene, zahvaljujući kvaliteti mesa.
Kako je Hrvatska prihvatila ICCAT-ov višegodišnji plan oporavka,
Udruga Sunce je tijekom lipnja, srpnja i rujna 2013. sudjelovala u istraživačkim aktivnostima projekta MedMPAnet koji je razvijen s ciljem jačanja učinkovitog očuvanja priobalne i morske bioraznolikosti te stvaranjem ekološki povezane mreže zaštićenih priobalnih i morskih područja. Na odabranim područjima Primorsko-goranske županije (Susak, Unije, Srakane, Krk, Prvić, Goli otok, Grgur, Rab)
U ovom tekstu opisani su tzv „ljubičasti puževi“. Vrste koje su pridonjele razvoju ljudskog društva, a ni danas, mada ne u nekoj značajnoj mjeri, nisu beskorisni u komercijalnim vodama. Osim toga za volka su svi čuli, za njega se vežu jako čudne i neukusne priče jer se radi o vrlo pokretljivom i brojnom strvinaru koji će osjetiti bilo kakve organske tvari i brzo obrubiti ukusni zalogaj. Vjerojatno dugo razdoblje iskorištavanja koje mu je moglo ubrzati reproduciranje i sve više otpada koje proizvode ljudi,
Jadranski moreplovci i štovatelji morske površine godinama su znali da je (Posidonia oceanica) morska trava sa raznim hrvatskim imenima poput: lažina, voge, purola, purić itd. trava pokriva dna po gotovo cijelom području Jadrana izuzev nekih dijelova. No ona je ustvari više od svega što možemo zamisliti, ona je pokretač života, starac i svjedok povijesti. No međutim, ona nestaje i nestajat će sve više i više.
Svaki prirodni organizam ima nešto posebno što nam može biti interesantno, neki od njih su nam i potencijalna opasnost, a jedan od onih morskih na koje ćemo najčešće naletjeti i od njega „nastradati“ je vlasulja. Radi se o vrsti žarnjaka koji obitava na svim dubinama ali najčešće u plitkom moru. Kako sam i sam nedavno osjetio što znači opeći se na vlasulju odlučio sam sa vama podijeliti neke spoznaje o ovoj vrsti životinje za koju će mnogi prvo reći da se radi o algi ili travki.
Još od davnih vremena paleozojskog razdoblja kada su glavonošci postali vladari morskih dubina pa do danas, njihove boje i oblici zapanjuju. Ta bića kao da su došla iz druge galaksije i zavladale svijetom. Prije 600 milijuna godina od prastarih mekušaca razvili su se prvi glavonošci nautilusi, koji su se održali i do današnjih dana u dubinama oceana. Ova je životinja, nepromijenjena stotinama milijuna godina, jedinstvena u životinjskom svijetu.
Garmin
Juta spiza
Scorpio spearguns
