Ekologija
Prikupljanje ribolovnih alata izgubljenih ili odbačenih u moru, predviđena je u okviru IPA ADRIATIC CBC PROGRAMA 2007-2013; PROJEKT: Sustav gospodarenja napuštenom ribolovnom opremom u Jadranskoj regiji / Derelict Fishing Gear Management System in the Adriatic Region – DeFishGear; u sklopu radnog paketa 6 – Sustav upravljanja odbačenim ribolovnim alatima i morskim otpadom. DeFishGear projekt se bavi širim kontekstom problematike morskog otpada i u konačnici
Društvo istraživača mora 20000 milja okuplja ambiciozne, svestrane i kreativne istraživače čiji je primarni interes područje biologije mora. Društvo je registrirano u gradu Zadru dok se članovi nalaze diljem Hrvatske. Osnovni ciljevi Društva su poticanje i unapređenje edukativno-istraživačkih djelatnosti; vrednovanje, očuvanje i zaštita prirode i bioraznolikosti primjenom odrednica održivog razvoja. Ovim ciljevima namjena Društva su poticanje i promicanje istraživanja
Znanstvenici iz Centra za istraživanje mora zabilježili su u kolovozu veće koncentracije toksičnih algi na nekoliko plaža između Pule i Poreča, što dosad nije zabilježeno tijekom ljeta duž hrvatske obale, priopćio je u utorak Institut Ruđer Bošković. Dok su masovna pojavljivanja tih algi uz talijansku obalu česta tijekom ljeta, duž hrvatske obale one su obično masovno pojavljivale kasnije tijekom listopada, upozorio je Institut, navodeći da razvoju toksičnih algi pogoduju visoke temperature.
U petak 12. lipnja 2015. održan je radni sastanak u vezi provođenja projektnih aktivnosti na projektu DeFishGear koje se odvijaju u ribarskoj luci Vira na otoku Hvaru. Cilj radnog sastanka bio je predstavljanje i procjena do sada provedenog na projektu, kao i zajednički dijalog o daljnoj suradnji svih zainteresiranih sudionika koji se susreću sa problematikom morskog otpada. Na radnom sastanku su sudjelovali znanstvenici sa Instituta za oceanografiju i ribarstvo
Ukoliko pitate ribara da li je ikada vidio morskog psa tijekom svojih mnogih izleta na more u potrazi za ribom koja život znači možete se kladiti, dok ravnodušno daje potvrdan odgovor na vaše pitanje, da vjerojatno u glavi vrti slike morskog psa modrulja (Prionace glauca). Ova prelijepa životinja, gracioznih kontura tijela i kože plave kao more u kojem pliva je često gledan kao savršeni model za naziv ‘’morski pas’’.
Kantar je riba koja živi u jatima po cijelom Jadranu od 5 do 150 metara dubine, ali najviše voli strme kamene obale i brakove sa bistrim morem. U proljeće, kada more počne grijati iznad 15 stupnjeva vrijeme je za mrijest. kantari iz šire okolice skupljaju na tradicionalna mjesta za polaganje jajašaca gdje su možda i sami začeti. Prije mrijesta mužjaci iskopaju malu rupu u pijesku gdje će ženka položiti svoja jaja te otići.
Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita je projektni partner na projektu IPA Adriatic CBC programa 2007 – 2013 pod nazivom "Sustav gospodarenja napuštenom ribolovnom opremom u Jadranskoj regiji“ – (engl. „Derelict Fishing Gear Management System in the Adriatic Region), (skraćenica projekta: DeFishGear). Projekt DeFishGear je strateški projekt koji se financira iz programa Jadranske prekogranične suradnje, sredstvima fondova EU. Provedba projekta započela je 01. studenoga 2013. godine
Znanstvenici Instituta za more i priobalje Sveučilišta u Dubrovniku, doktori Mirna Batistić i Rade Garić u suradnji s kolegom Juan Carlos Molinerom, objavili su najnovije rezultate istraživanja o utjecaju klimatskih promjena na pojavu novih vrsta planktonskih organizama u Jadranu. Rad je objavljen u prestižnom znanstvenom časopisu Climate Research s faktorom odjeka 2,7 u 2013./2014. Climate Research objavljuje rezultate istraživanja o utjecaju klime na organizme, okoliš i ljudsko društvo općenito.
Ova vrsta školjke prepoznatljiva je gotovo u cijelom svijetu gdje se redovito pojavljuje u restoranima i tržnicama. Iako je Jakobova kapica Pecten jacobaeus ustvari školjka koja živi na području Mediterana, njezine srodnice iz obitelji Pectinidae široko su rasprostranjene i popularne u svojim područjima, ali mi ćemo govoriti isključivo o vrsti koja živi kod nas. Osim Jakovljeva kapica ovu vrstu u nekim krajevima hrvatske znaju pod drugačijim imenima poput klapunica, lepeza, čančula,
Mikroplastika predstavlja zagađenje u obliku sitnih plastičnih čestica manjih od pola centimetra koji kada se nađu u moru ili sedimentu predstavljaju gotovo nevidiljiv, ali opasan oblik zagađenja. Zbog masovne upotrebe plastike tako je i mikroplastika postala sveprisutna u morskom okolišu. Razne toksične tvari se nakupljaju na površini mikroplastike te je ribe mogu zamijeniti za hranu pa tako ulazi u prehrambeni lanac koji uključuje i ljude.
Garmin
Juta spiza
Scorpio spearguns
