Posljednjih su desetljeća zabilježena masovna pojavljivanja želatinoznog planktona (meduze, rebraši, plašteni tunikati) po cijelom svijetu i tako privukla veliku pozornost medija kako zbog privrednih gubitaka (ribarstvo i akvakultura, obalne industrije koje upotrebljavaju morsku vodu) tako i zbog posljedica za ljudsko zdravlje. Smatra se da su te promjene brojnosti uzrokovane globalnim klimatskim promjenama koje djeluju na njihov životni ciklus, globalni prelov ribe (više hrane prvenstveno meduzama), povećana eutrofikacija, unos stranih vrsta balastnim vodama i imigracija novih vrsta. Za očekivati je da se ove pojave mogu dogoditi i uz istočnu obalu Jadrana. Stoga, svaka dojava o nalazu bilo koje želatinozne vrste (ne samo onih na posteru) može doprinjeti u rješavanju ovog složenog problema te pomoći o eventualnoj prognozi njihove masovne pojave. To bi osobito bilo važno tijekom turističke sezone.
Zašto su meduze važne?
Predatorska uloga želatinoznih organizama posebno je važna jer su direktni kompetitori ličinkama riba u lancu ishrane, štoviše, direktno se hrane jajima i ličinkama riba. Podaci o njihovo pojavi i brojnosti znastvenicima omogućava prognoze promjena u hranidbenoj mreži morskih ekosustava. Također, dodir s većim brojem vrsta meduza ima neugodne i bolne posljedice za kupače i ribare.
Što se događa u sredozemnom i crnom moru?
Masovnom pojavom rebraša Mnemiopsis leidyi u Crnom moru početkom 1980-tih (vrsta unesena balastnim vodama) došlo je do totalnog kolapsa ribarstva u tom području s ekonomskim štetama koje se mjere u stotinama milijuna dolara. Tada je interes za želatinozne organizme i njihovo praćenje značajno porastao u svim zemljama Sredozemlja. Sve češća velika brojnost meduza, osobito vrste Pelagia noctiluca, potakla je niz radionica na kojim se raspravljalo u uzrocima i posljedicama tih pojava. Stoga je Međunarodna znanstvena organizacija (CIESM, Commission Internationale pour l'Exploration Scientifique de la Méditerranée) sa središtem u Kraljevini Monako od 2009. organizirala sustavno praćenje i dojave nalaza želatinoznih organizama zemalja Sredozemnog i Crnog mora. Sustav dojave je zamišljen uključivanjem većeg broja građana u akciju („Citizen science“) što je omogućilo niz pogodnosti: uključivanje pučanstva u znanost, stalna pokrivenost velikih područja, male troškove, velike baze podataka, jednostavna slikovna dokumentacija. Najveći odaziv građana bilježi se u Italiji, što je povezano s dobrom promocijom u medijima, ali i zbog velikih masa želatinoznog planktona posljednjih godina. Štoviše, u ljeto 2010. na Sardiniji je zabilježen smrtni slučaj turistice koja je došla u dodir s vrstom Physalia physalis (portugalska lađica). Na osnovi prikupljanih podataka, uz pomoć tiskanih medija, razvijen je “Meteomeduse” – mjesečni program praćenja i prognoza pojava meduza u talijanskim vodama (www.focus.it/meduse).
Što se događa u Jadranu?
Za razliku od glavnine Sredozemnih zemalja, uz istočnu obalu Jadrana masovnije pojave želatinoznih organizama zabilježene su periodično, najčešće meduze Pelagia noctiluca. Pojave uglavnom do sada nisu imale značajni odjek na turizam i ekonomiju Hrvatske. Največe štete zabilježene su u pojedinim godinama u sjevernom dijelu Jadrana, s velikim posljedicama za ribarstvo Slovenije i Italije (Slika 1). Usporedba odnosa brojnosti želatinoznih organizama uz obalu Italije i istočnog Jadrana za ljeto 2010. jasno pokazuje Slika 2. Međutim, što će se događati u budućnosti ostaje nepoznanica. Kao izuzetno koristan primjer za znanost izdvajamo dojavu lučkog kapetana na Murteru, gospodina B. Rameša, koji je slikao meduzu Dramonema dalmatinum, Haeckel 1880 (Slika 3), vrstu koja je prvi put opisana u Jadranu, a koja ovdje nije zabilježena više od 60 godina.
Zašto dojaviti?
Osim što svaka dojava pomaže znanstvenicima, praćenje ovih organizama osigurava i vrijedne informacije za prognoziranje budućih pojava i tako pravovremenu dojavu kupačima i ribarima.
Garmin
Juta spiza
Scorpio spearguns
