Koja je najcjenjenija riba Jadrana?

„O ukusima se ne raspravlja“ poznata je izreka, međutim istina je da se upravo o ukusima najviše raspravlja, ali dogovor se nikad ne postigne. Svaki čovjek je individualac čiji je život izgrađen od različitih bioloških karakteristika i spletova okolnosti. U ribolovu je to izraženo  kroz različite doživljaje koje pruža naše more i u kojima stječemo životna iskustva koja nam ostaju duboko usađena u ono što volimo. Prepričavajući naše dogodovštine uvijek pokušamo dati na važnosti upravo onom našem osobnom doživljaju i zanemarujemo činjenicu da je netko drugi možda to doživio na svoj, sasvim drugačiji način. Tako je recimo pitanje o tome koja je riba najbolja, koju je najteže uloviti, koja nam je najdraža uvijek bilo osobne prirode te se nikad nije moglo doći do kompromisa.

Anketa

Nakon tisuće rasprava na tu temu, koje su neumorne, red je i da se generalno zaključi koje su ribe iz Jadrana najcjenjenije. Podvodni.hr je preoveo najveću anketu do sada kojoj je cilj bio da se dođe do skupnog generalnog mišljenja. Obrađeni rezultati se ne mogu uspoređivati s osobnim stavom iz razloga što je naš rezultat generalna slika o tome koliko mi svi skupa cijenimo određenu vrstu ribe. Ponuđene ribe za glasanje u anketi su bile: Arbun, Cipal, Fratar, Pic, Šarag, Gof, Lica, Iglun - Sabljarka, Srdela, Inčun, Kantar, Kavala, Orada, Listovi, Brancin, Oslić - mol, Pagar, Palamida, Tuna, Luc, Skuša, Lokarda, Šarun, Šanpjer, Škarpina, Salpa, Trlja, Zubatac, Ugor, Jegulja, Murina, Gira, Vrana, Tabinja, Kokot, Škarpun, Ovčica, Grdobina, Raža, Lampuga, Ušata, Kirnja, Strijelka te Barakuda. Anketa je podijeljena na tri dijela. Prvi je imao zadatak ocijeniti ukus pojedine vrste riba koja je bila ponuđena, drugi dio je imao zadatak ocijeniti subjektivni doživljaj ribolova na određenu vrstu, a treći napor koji se treba uložit da bi se došlo do lovine. Ukupni zbroj ove tri kategorije trebao bi dati odgovor na pitanje, koja je riba najcjenjenija. Da bi bili fer prema ostalim vrstama koje nisu spomenute, ostavili smo mogućnost da se dodatne vrste imenuju ukoliko bi se ocijenile sa ocjenom većom od 7. Također, mnoge ribe koje su spomenute (npr. cipal, kirnja, list) nisu pojedinačne vrste već generička skupina nekoliko vrsta riba približno jednakih karakteristika. Da su ribe iz tih skupina podijeljene na zasebne vrste vjerojatno bi bilo malih pomaka na listi, međutim oni ne bi bili značajni pomaci. Anketa je podijeljena sportskim ribolovcima na našim većim ribolovnim forumima. Po nekoj subjektivnoj procjeni u anketi su podjednako sudjelovali sportski ribolovci svih vidova sportskog ribolova, s nevelikim brojem i onih koji se bave malim i gospodarskim ribolovom.  Do te tvrdnje došli smo prateći dinamiku broja glasova nakon što bi anketu stavili na određeni tematski forum a poznavajući interese ljudi koji su registrirani na tim forumima. Jedan od najvećih problema koji se javio je taj da bi određen broj ljudi mogao ocjenjivati bez da su imali iskustva sa pojedinim vrstama riba, stoga je moguća određena razina greške. Ipak, u dobijenim rezultatima ankete vidljivo je da su mnoge rjeđe vrste riba ocjenjivane puno manje puta što znači da su se ljudi ipak držali napomena. Čak i uzevši u obzir ocjenjivanje na temelju tuđeg, a ne osobnog, formiranog mišljenja, takvo ocjenjivanje ne može se smatrati greškom jer ukoliko netko ima mišljenje da je neka vrsta ukusna ili teška za uloviti to znači da je ta riba cjenjenija bez obzira što možda realno to ne bi trebala biti.

Ukus

Od svih navedenih kategorija, ukus je uvijek bio top tema, i uvijek će biti. Osim standardnog razilaženja mišljenja veliki problem predstavlja i to da se ribe mogu spremiti na razne načine što naravno mijenja ne samo okus ribe nego pojedinu vrstu može rangirati povrh neke druge, iako je ta druga bolja u svim ostalim načinima pripreme. Također poznata je i različitost u okusima između većih i manjih primjeraka iste vrste te razlike između pojedinih riba s obzirom na doba godine u koje su ulovljene. Ribe također imaju i tzv. „otpornost na propadanje“ mesa jer neke vrste trpe dugotrajno zaleđivanje dok druge moraju biti spremljene netom nakon ulova. Mišljena smo da sportski ribolovci imaju širok spektar znanja o tim nijansama, te da mogu objektivno procijeniti i donijeti prosudbu.
Pobjednik ove kategorije je kovač iliti šanpjer (Zeus faber) koji je imao i najviše maksimalnih ocjena i najmanju raspršenost rezultata. Čak polovica ispitanika su ga ocijenili s najvišom ocjenom (10), a srednja ocjena iznosi visokih 9,14 bodova. Najlošije ocjenjena riba od ponuđenih je Murina (Muranea helena) s prosjekom ocjene od samo 4,76 bodova. Zanimljivo je kako trlja nije ušla niti među prvih 10, već se našla tek nisko na 15. mjestu. Možda i razlog trebalo potražiti u tome što je trlja oduvijek bila puno dostupnija od mnogih, puku gotovo nedostupnih vrsta (o čijem okusu narod niti nije imao percepciju), koje su ekspanzijom sportskog ribolova i raznih tehnika postale dostupne gotovo svakodnevno.

Ribolovni doživljaj

Ova kategorija predstavlja subjektivan doživljaj ribolovca prilikom lova određene ribe. Svaka riba prilikom ulova ribolovcu pruži određenu dozu uzbuđenja koju se ne može opisati ali se zato može ocijeniti. Određeni ribolovci specijalizirali su lov određenih vrsta stoga im sa vremenom doživljaj ulova jenjava. No tada se javljaju novi izazovi npr. kako uloviti veću ribu iste vrste. Ako je veći broj ribolovaca izgubio to uzbuđenje prilikom lova to ujedno znači i da će generalno ta riba biti manje cijenjena kao lovina. Pobjednik ove kategorije je tuna (Thunnus thynus) s što ne čudi iz razloga što je to riba dimenzijama velika i rijetki je love, a kao što je vidljivo u ostalim kategorijama ova riba donosi i dobar ukus i iziskuje velik napor što svakom sportskom ribolovcu donosi maksimalnu dozu uzbuđenja. Tuna je u anketi „za dlaku“ prestigla kirnju u sudačkoj nadoknadi ostvarivši prosječnu ocjenu od nevjerojatnih 9,54 boda, gdje joj je preko tri četvrtine ispitanika dalo maksimalnu ocjenu. Ako izuzemo Srdelu i inčuna koji nisu sportska lovina, namanje uzbuđenje ribolovcima donose gire (Spicara sp.) s prosječnom ocjenom od samo 3,22 boda, s time da na mnogim udičarskim natjecanjima igraju važnu ulogu.

Napor

Iako svaki ribolovac zna da se ponekad dogodi luda sreća da netko bez ikakvog napora uhvati određenog kapitalca, ipak je ozbiljan pristup ono što donosi kontinuirane rezultate. A taj pristup zahtjeva jako puno napora, ne samo fizičkog i psihičkog već i onog napora kojeg smo stekli iskustvom.  Gdje i kada loviti, koliko daleko voziti, koliko se dobro pripremiti, koju tehniku upotrijebiti, kakvo vrijeme istrpiti, koliko vlažnih noći provesti na moru, koliko sati pod vrelim suncem. Sve su to razlozi koji ribolov čine sportom i zbog kojih nemaju svi ljudi jednake rezultate u ribolovu. Osim toga određene ribe nisu česte i ne žive u velikim jatima, nisu uvijek gladne i dostupne.  Neki ribolovci, npr. uspješni panulaši, često mogu uloviti zubaca ali recimo takvim lovcima ulov ribe kao što je kavala je puno teže ostvariti, dok podvodni ribolovci i ostali udičari puno lakše mogu uloviti ribu poput kavale. S druge strane, u podvodnom ribolovu je dosta teže uloviti zubaca nego što je to slučaj s panulašima. U ovoj kategoriji ankete najveće ocjene skupila je kirnja (prosječna ocjena 9,49 i dvije trećine ispitanika joj je dalo najvišu ocjenu). Najlošiji plasman ostvarila je ponovo gira sa prosjekom od samo 2,58 bodova.  Moramo imati na umu da su ribolovci zamoljeni ne glasati ukoliko neku ribu nisu ulovili ili se ne bave lovom tih riba što znači da su neke ribe (npr. Iglun) imaju manje ocjena ali to generalno ne znači da njihov rezultat nije reprezentativan u jednakoj mjeri kao i najocijenjenije ribe.

Najcjenjenija riba

Uzevši u obzir sve tri kategorije možemo zaključiti da je prema anketi u Jadranu premoćno najcjenjenija riba kirnja. Lovnih kirnji ima nekoliko vrsta stoga i dalje ostaje otvoreno pitanje koja od tih vrsta je najcjenjenija što će naravno biti jako teško za odgovorit s obzirom da je kirnja i najteža riba za uloviti a i sve vrste zajedno živl isključivo u južnije od Korčule. Broj ribolovaca koji su ulovili i jeli sve vrste je jako mali. Neke od naših proslavljenih kirnjolovaca smo zamolili za komentare stoga donosimo dio njihovih razmišljanja u pogledu ocjene među vrstama kirnji:

-„Mislim da su galinjače bolje iako su me jednako znale oduševit i ove "normalne" na gradele do nekih 2-2ipo kg.“
-„Da mi netko zatvori oči, stavi na pjat dvije vrste kijerne i reče reci koja je galinjača a koja obična ne bi znao.“
-„Galinjača ima ljepšu teksturu mesa, manje režnjeve i to je čini finijom i manje "glomaznom", bijela kirnja je li-la sa golemom.“

Nakon što je ekipa zaključila da je galinjača (kirnja dugulja, Epinephelus costae) nekako najukusnija od svih kirnji, uspustili su se u raspravu o njezinoj inteligenciji, oprezu i naporu koji je potreban da ju se ulovi:

-“Meni osobno galinjača iznad tri kile predstavlja vrh doživljaja ulova (često je jako duboko i lovi se na šulju ili čeku ili dugotrajno natjeravanje u rupu).“
-“Meni osobno kirnja dugulja (galinjaca narodno) 5+ kg jedan od vecih trofeja. Ne zadrzava se dugo u rupi, u jednom zaronu ih zna promijenit 2-3 ,lako zaprdi sa -20 metara na -35 m, na ceku dolazi izuzetno oprezno i sporo.“
-“Po meni su velike galinjače najveći trofej u podvodnom ribolovu, ta riba čim dosegne određenu veličinu i određeni broj susreta sa ribolovcima postane mission impossible za uloviti. Ova koju redovito posjetim je pametnija od dosta ljudi kojih poznajem, svaki put izmisli neku novu shemu kako me prevariti. Jednom sam je pratio skoro na 40 m u rupu i legenda je samo ušla i provirila glavom i kad je vidila da se ne okrečem u izron izašla je i spustila se u rupu 5-6 m dublje; inače se love dosta duboko i provociraju svojim pokretima i kretnjama tako da se moje prve sambe vezu uz njih, a znam da je bilo jos njih koji su “zaplesali“ uz galinjače.“
-“Padneš na seku na 25+m i one počnu iz dubokog se polako dizat uza zid ili skaline...pa ne dođu dovoljno blizu, ali te čekaju na desetak metara udaljenosti, pa se spustiš par metara dublje prema njima, a one se maknu par metara dublje i dalje te gledaju i plešu, pa se spustiš još par metara dublje, a one još...i tako dokle možeš i onda izdaleka opališ i ne vjeruješ da si je ipak uspio zakačit, ali ti je jasno da na toj dubini ne smije ući u rupu, pa joj daš kontru i odlipiš od poda i već sam se umorio od pisanja, a kamoli kad se sitin izrona di imaš zraka u plućima, ali noge bole i peku od umora. Pamtim svaku veću od 3kg koju sam ulovio i svaka je bila doživljaj i prevara na svoj način.  Za njih treba savršena kondicija i jaaaka psiha.“
-“Gađao sam jednu od desetak kila nekoliko puta, ali bi se svaki put izmakla streli; u svakom slučaju svaka preko 5kg je ribetina, a inače ta vrsta kirnje nije na jugu rijetka, često znaju masovno okupirat neke seke, ali to je redovno dublje od 25m, a najdraže su im travnate ili pješčane položene seke sa zidom koje su na minimalno 30m, obožavaju jake kurente i ribolovca dočekuju na otvorenom uz rub zida, pa se polako spuštaju na dublje; poplašene i naivne ulaze u rupe, ali to je najčešće min. 31-32 m, dok je većinom 34-38 i dublje; može se ciljano loviti čim uvjeti dopuste (kurenat, bistroća, temperatura), jer kao i npr. zubaci cijelu sezonu provedu na pogodnim pozicijama, ali rijetki su oni koji mogu ciljano loviti galinjače. Ali moram priznati da kad se naleti na "koloniziranu" seku i kad počne show pucačine i čupanja da je to milina.“

Kirnja galinjača u vodstvu

Iz gore iznesenih citata legendarnih Hrvatskih kirnjolovaca, da se zaključiti da je kirnja dugulja (galinjača) najteža riba za uloviti puškom, vjerojatno i najinteligentnija. Tu bih još spomenuli i kirnju zubušu (Epinephelus caninus) koja predstavlja ekstreman ulov, kako zbog svoje rijetkosti, tako i zbog svoje veličine i dubine na kojoj se lovi. Zubuša može narasti preko 100 kg težine, a obično se i lovi na dubinama večim od 90 metara, najčešće na brakovima koji se dižu sa 130 na 110 metara dubine, i to na teške odmete. Obzirom na veličinu, potrebna je strahovita snaga i ekstremno jak pribor da izdrži njezin pokušaj da se zavuče u svoju rupu nakon što zgrabi ješku. Koja od tih vrsta je najcjenjenija? Ne treba toliko cjepidlačiti, svi ćemo se složiti da su kirnje koje god vrste bile pravi vladari među jadranskim ribama.