Veliki morski crv

Ne trebam spominjati da se radi o ješki koja drži primat u ribolov na Jadranu, uz bok bibiju i dagnji. Za noćni ribolov definitivno najbolji mamac. No i dalje puno ljudi nije svjesno da se te duge životinje nalaze odmah ispod nas, tamo gdje se kupamo, ronimo, lovimo. Nitko ih ne vidi jer se nalaze u svom kanalu u pijesku. Štoviše uvjerenja sam, da nema ribolova, ne bi ni 1% ljudi koji danas znaju za njega, tada znali da ta životinja postoji. Ovako postoji mnogo „prinuđenih stručnjaka“ za ovu vrstu mnogočetinjaša koji znaju gotovo sve o njemu. Nabrojat ću samo neke kvalitetnije vrste riba koje se na njega love: Orada, Arbun, Fratar, Šarag, Pic, Kavala, Škarpina... lista se nastavlja do gotovo svake bijele ribe pa čak i zubaca kojeg sam osobno u par navrata uhvatio na crva, te lubina, koji inače rijetko grize bilo što i rado će pojesti duži komad crva.
Zašto je crv toliko popularan mamac za ribe? Možda zbog intenzivnog mirisa, jako hranjivog mesa bogatog proteinima, svojim odsjajem koji u sebi ima sve moguće boje ili pak mekanog zalogaja kojeg svaka riba može neustrašivo savladati. Vjerojatno je da se radi o kombinaciji svega nabrojanog. Osim riba na crva će se baciti i još mnogi drugi morski organizmi a od lovnih rado će ga okusiti hobotnica, hlap i jastog pa se i te vrste nerijetko nađu zakačene za udicu koja je ješkana ovom životinjom.
Veliki morski crv Eunice gigantea najveći je predstavnik svoje obitelji Eunicidae koja broji jako puno vrsta a neke također možemo susresti u Jadranu i dobri su mamci ali niti jedna kao ova veličanstvena životinja. Radi se o vrsti kolutićavca koja može narasti do 4 metra u dužinu a debljine poput palca debljeg čovjeka. I dužina i debljina su relativan pojam jer je crv poput harmonike rastezljiv. Veliki i debeli crvi postali su rijetkost, vjerojatno zbog učestalog lova i nemogućnosti dugotrajnijeg života, ili pak zbog sve manje površine prirodnog okoliša koji se nasipa i mijenja sastav dna. Nije tajna da su se još do nedavno crvi lovili puno veći a danas se takvi nalaze jako rijetko ili na područjima na kojima su manje lovljeni. Današnji crvi koji se nalaze u prodaji su često sitni i kratki pa mnogi noviji lovci ne mogu imati točan dojam njegove veličine. Zaključak ovoga je da crvi vjerojatno žive dosta dugo pa zbog svega nemaju vremena narasti kao njihovi veliki preci koji su živjeli na našoj obali prije nego se znalo za crva kao ješku.
Veliki morski crv je u Hrvatskoj rasprostranjen od Istre do Pelješca. Postoje neke priče da se crva znalo uhvatiti i na otoku Šipanu ali južnije od toga nikad. Svejedno ako ponesete taj mamac recimo na prevlaku ribe će i dalje biti lude za njim iako ga nikako nisu prije mogle vidjeti. Što se dubine obitavanja tiče, crv živi od samog plićaka pa sve do 30tak metara. Iako su dublje crvi rjeđi znalo se dogoditi u par navrata da bi se crv (ne pitajte kako) zapleo u mreže koje bi se nalazile dublje. Crv odabire plitko položene obale koje su ustvari rascjepkane pješčanim ili šljunčanim kanalima. Ako pogledate samu obalu lako možete zaključiti da li se na tom području isplati tražiti crva. Ako je obala u potpunosti kamenita ili pjeskovita sigurno da ga tu nećemo naći. Rupa od crva zapravo je ulaz u dugi kanal koji ima ulaz i izlaz. Izlaz je često jako blizu samog ulaza i on mu služi za obavljanje nužde, cirkulacije mora, a vjerojatno i razmnožavanja jer se na završetku repa nalaze reproduktivni dodaci koji se odvajaju za vrijeme mrijesta. Crv ne živi na području sa velikom cirkulacijom slatke vode ali mu ne smeta ako je voda lagano oslađena.
Crv je noćna životinja, tj. hrani će se noću sa gotovo svime što prođe u blizini njegove rupe. Najčešća su mu meta, račići, mali pužići i školjkaši, mali ježevi i ostale strvine, ali jesti će i spužve i zvjezdače. Na glavi mu se nalazi 5 ticala na kojima se nalaze osjetilni organi a hranu uhvati i zdrobi sa snažnim kljovama. Svi ribolovci znaju koliko su opasne njegove kljove koje su i mene osobno nekoliko puta razrezale do krvi. Tijekom obrane crv će snažno otvarati i zatvarati kljove pa ga se tada treba čuvati. Uz čovjeka, crv ne voli ni velike ježeve koji obrste cijelo dno i tako onemogućavaju crvu da dođe do organizama (hrane) koja tu obitava. Ali povećana količina ježeva također je ljudsko djelo, pa se sve svodi na to da smo mu mi svojom nebrigom daleko najveći neprijatelji. Tijekom kolovoza crv svoje rupe produžava sa okolnim materijalom. Ovo ponašanje dovodi se u vezu sa razmnožavanjem iako se još uvijek točno ne zna na koji način se to odvija ni kako izgleda njegova „nezrela“ dob. Zato je crva i puno lakše uhvatiti u ljetnom razdoblju nego u hladnije doba godine. Tijekom zimskih mjeseci najčešće će tijekom dana svoju rupu u potpunosti zatvoriti i ponovo otvoriti samo noću. Ako crv pukne lako se regenerira pa se nerijetko mogu vidjeti debeli crvi sa jako malim repom.

Treba još napomenuti i ono što ribolovci često puta nazivaju dobrim crvom i lošim, tj. „govnar“ je crv koji je mekan, lako se raspada i nema previše mesa. Crvi koji se ulove na području bogatije vegetacije pa imaju u toj okolici hrane u izobilju puno su mesnatiji i bolji mamci. Odabrani životni prostor im može biti udaljen svega nekoliko metara a jedan od njih dvoje će biti puno bolji mamac.