Anguilliformes (jeguljke) su specifične po svom zmijolikom obliku. Karakteristika koju je nešto teže primjetiti je da su im leđna i podrepna peraja spojene u jednu, tj. nemaju klasični riblji rep već je cijeli zadnji dio trupa obavijen jednom neprekinutom dugom perajom.

Sitne ribice obalnog mora i rijeka. U Jadranu žive dvije vrste zeleniša, gavun i oliga.

Aulopiformes (kreveljke) su većinom dubokomorske ribe koje leže na dnu ili vrebaju sa pola dubine. Ribe imaju manje oštre zube i grabežljive su.

Igličarke su red duguljstih riba koje žive u gornjem stupcu mora, najčešće pred samu površinu neovisno o morskom dnu. Neke igličarke imaju izduženu vilicu u obliku igle. također su poznate i poletuše koje su razvile prsne peraje da mogu lebdit zrakom i preko 300 metara udaljenosti.

Red dubokomorskih riba koje izbjegavaju sunčevu svjetlost zbog kojeg se u pličem moru uglavnom mogu naći noću.

Sardinke su red riba koji je za gotovo svaku morsko ribolovnu zemlju gospodarski najvažniji. Oko 70% ulova svih riba u Jadranu odvija se ribama iz jedine obielji ovoga reda, obitelji srdelki.

Red bakalarki (Gadiformes) u Jadranu je relativno brojan, no ove ribe više vole hladnije i duboke oceane tako da su oni gospodarski najvažnije vrste sjevernoeuropskih zemalja.

Priljepnjaci su sitne ribice koje žive u samom pličaku ispod kamenja. Ispod trbuha smjestio se priljepak od preobraženih trbušnih peraja.

Lampriformes (cijevooke) je red prosjećnom ribaru rijekih i čudnih riba, na izgled tromih. Sve vrste žive daleko od obala i većina ih je kozmopolitska.

Lophiiformes (udičarke) su dubokomorske ribe koje žive na dnu i mame svoj plijen mesnatim kožnim nastavkom prve leđne peraje koji se nalazi poviše usta. Glava im zauzima veći dio tijela, i imaju velika usta i zube. 

Obitelj skočaca jedini je predstavnik reda ciplovki. Mnoge vrste sposobne su živjeti neko vrijeme u posve slatkoj vodi, ali ona nije njihovo stanište jer su ovisni o moru osim u slučaju jedne vrste iz Azije.

Male ribe koje žive mezopelagički u velikim dubinama. U Jadranu je samo jedna obitelj ovog reda.

Hujovke su male duguljaste ribe, bez repne peraje. U Jadranu žive tri obitelji ovih riba. 

Opornjače su brojne vrstama, ali ne kod nas. Naše vrste su morske, a ostale su uglavnom riječne ili polumorske.

Perciformes (grgečke) pripadaju najbrojnijem redu riba na svijetu. Grgečke broje preko 7000 vrsta koje nastanjuju morsku i slatku vodu. Također su i red koji je najrazličitiji po veličini, tako nalazimo riblje vrste koje ne prelaze 7 mm dužine pa do onih preko 5 metara.

Plosnatice su karakteristične ribe zbog svog tankog i plosnatog izgleda. Sve plosnatice "leže na dnu" sa očima okrenutima prema površini. Larve izgledaju kao obične ribe a za vrijeme sazrijevanja se formiraju u plosnati izgled.

Kako red ima samo jednu porodicu (monotipična porodica), pastrvke, često se nazivi "lososi" koriste i za porodicu, kao i "pastrvke" uz porodicu i za red. Ova skupina obuhvaća cijeli niz u kulinarstvu vrlo cijenjenih vrsta riba.

Red riba Scorpaeniformes dobio je ime po starogrčkoj riječi "scorpios", što znači škorpion. U Jadranu su iz ovoga reda najcjenjenije ribe iz obitelji bodeljki i štitoglavki.

Sitne ribe velikih dubina koje imaju svjetleće organe. Ove riblje vrste su nepoznate svim ribolovcima.

Red Šilovki i morskih konjića pojma označavaju riblje vrste iz obitelji Syngnathidae koja se čak i na prvi pogled razlikuje od ostalih vrsta riba našeg mora. U njihov rod još i spadaju vrste iz obitelji trubača Fistulariidae i šljuka Centriscidae.

Četverozupke su ribe čudnovatih oblika, najpoznatije su kostorozi i napuhaće. U Jadranu su one rijetke iako se u zadnje vrijeme pojavljuju sve češće.