More
Medulinski načelnik Goran Buić predsjednik je novoutemeljene Lokalne akcijske grupe u ribarstvu (LAGUR) Istarska batana koju su proteklog tjedna u Medulinu osnovali gradovi Rovinj i Vodnjan te općine Medulin, Marčana, Svetvinčenat, Ližnjan, Kanfanar, Fažana, Bale i Barban. Za zamjenicu predsjednika LAGUR-a izabrana je Martina Čekić Hek, pročelnica rovinjskog Odjela za proračun, gospodarstvo i europske fondove.
Znanstvenici Instituta Plavi svijet objavili su seriju znanstvenih članaka u kojima prikazuju rezultate svojih istraživanja utjecaja buke koju proizvode plovila na rezidentnu obalnu populaciju dobrih dupina lošinjskog i kvarnerićkog područja. Zvuk je od posebne važnosti za dobre dupine jer ga koriste za navigaciju, komunikaciju i lov plijena. Razumijevanje utjecaja koji buka ima na njih ključno je kako bi razvile bolje mjere za upravljanje i zaštitu.
Veliku pažnju javnosti proteklih je dana izazvao tekst agencije Hine o uljnim mrljama nepoznatog podrijetla koje povremeno onečiste Jadran na linijama gustog pomorskog prometa, uključujući i područje Zaštićenog ekološko-ribolovnog područja (ZERP-a). Mrlje veličine između sto četvornih metara pa do više od sto četvornih kilometara zapazio je tim hrvatsko-ruskih stručnjaka analizom satelitskih snimki srednjeg i južnog Jadrana nastalih između 2003. i 2011. godine.
Središnji dio Jadranskog mora povremeno je ozbiljno onečišćen uljnim mrljama nepoznatog podrijetla za čije posljedice stručnjaci kažu da se ne istražuju, dok prema tvrdnjama nadležnog ministarstva Hrvatska uz pomoć europskog satelitskog sustava aktivno nadzire svoje more. Uljne mrlje veličine između sto metara i 108 četvornih kilometara nastale su na linijama gustog prometa plovila, a značajan dio njih zamijećen je i u samom ZERP-u,
Brojnim nacionalnim mjerama Hrvatska je smanjila ribolovni napor u Jadranu, godišnje je izlov zabranila čak 180 dana, a broj plovila smanjuje za 20-ak posto. Zabrana izlova male plave ribe tijekom 2014. trajala je 42 dana, u 2015. gotovo je udvostručena na 82 dana, dok je izlov inćuna lani, ali i ove godine, dopušten samo 144 dana. Konkretno, kad se zbroje sve uvedene zabrane, hrvatski ribari unutar kalendarske godine svoj posao ne smiju raditi čak 180 dana.
Sve je izraženije uključivanje javnosti u prikupljanje podataka pa svatko tko boravi u prirodi ili na moru može dojaviti svoja opažanja i time uvelike pomoći u stvaranju potpune slike o stanju morskog okoliša i bioraznolikosti. Radi bolje zaštite i upoznavanja dupina, morskih kornjača i drugih zaštićenih morskih vrsta, Institut "Plavi svijet" iz Lošinja, Udruga "Argonauta" iz Murtera, "Plavi svijet" Visa, Nacionalni park Kornati i Javna ustanova
Acidifikacija mora često se zanemaruje u debatama o klimatskim promjenama iako se radi o vidljivoj, pa i opasnoj posljedici povećanog čovjekovog ispuštanja CO2 u atmosferu. Razlog može biti nedovoljna upoznatost javnosti i medija o ovome fenomenu. U Hrvatskoj znanosti ne postoji neko ozbiljno bavljenje ovom tematikom ali zato mlade generacije sve više žele uhvatiti korak sa suvremenim spoznajama i početi raditi na njima.
U okviru usluge vaučera Moj EU-projekt, Hrvatska gospodarska komora raspisuje već treći natječaj za dodjelu vaučera u ukupnom iznosu od 150.000 kuna. Vaučeri se dodjeljuju tvrtkama, članicama Hrvatske gospodarske komore, koje se prijavljuju na EU natječaje Prerada proizvoda ribarstva i akvakulture i Produktivna ulaganja u akvakulturu. Sredstva Hrvatske gospodarske komore namijenjena su sufinanciranju izrade projekata za prijavu na natječaje koje raspisuje
Za morske organizme zvuk je jedno od glavnih sredstava za komunikaciju, snalaženje u prostoru, lov plijena ili traženje partnera. Velikim kitovima u gotovo beskrajnom plavetnilu oceana upravo zvuk koji putuje stotinama kilometara omogućava da ostanu međusobno povezani. Dupinima zvuk omogućava korištenje naprednog i preciznog sustava eholokacije kojim jasno „vide" svoj okoliš i plijen. Glasanje im omogućava komunikaciju i prijenos informacija.
Za Palestrom i Re D` Italijom se dugo tragalo sve do prije 10 godina kada je ekspedicija u kojoj je sudjelovao francuski Comex, tada pomoćnik ministra Jasen Mesić i naš poznati fotograf/ronioc Danijel frka, pronašla Re`D Italiju. To je bilo veliko otkriće. Na RDI su se spustili mini podmornicom i počeli istraživanje. Kako bi utvrdili da se radi baš o njoj, s olupine je izvađeno i postolje kompasa, koje je naknadno restaurirano.
Garmin
Juta spiza
Scorpio spearguns
