U Sredozemnom moru je jako bučno!

Za morske organizme zvuk je jedno od glavnih sredstava za komunikaciju, snalaženje u prostoru, lov plijena ili traženje partnera. Velikim kitovima u gotovo beskrajnom plavetnilu oceana upravo zvuk koji putuje stotinama kilometara omogućava da ostanu međusobno povezani. Dupinima zvuk omogućava korištenje naprednog i preciznog sustava eholokacije kojim jasno „vide" svoj okoliš i plijen. Glasanje im omogućava komunikaciju i prijenos informacija. Međutim, zvuk je životno važan i brojnim drugim organizmima - morskim kornjačama, ribama i morskim beskralješnjacima. Na žalost, svi ti morski organizmi žive u okolišu u kojem su ljudske aktivnosti tijekom posljednjih 50 godina udeseterostručile buku! Time se utjecaj koji buka ima na morske organizme dramatično povećao. Međutim, neka područja predstavljaju svojevrsne vruće točke u kojima je gomilanje različitih izvora buke toliko da je u njima opstanak pojedinih vrsta gotovo nemoguć.

Institut Plavi svijet već desetak godina provodi istraživanje o utjecaju buke na lokalnu zajednicu dobrih dupina u području Lošinja i Kvarnerića. U ovom području, kao i u cijelom priobalnom području Jadrana, rekreacijska plovila jedan su od glavnih izvora buke posebice ljeti. Rezultati našeg istraživanja jasno su pokazali da je značajno povećanje buke u području ljeti razlog što dobri dupini izbjegavaju određena područja. Time se smanjuje raspoloživost staništa u kojem dupini obitavaju te uzrokuje stres što može imati dugoročni utjecaj na mogućnost njihova opstanka u području. Istraživanje Instituta Plavi svijet prvo je istraživanje koje povezuje povećanje buke u okolišu s načinom korištenja staništa dobrih dupina u svijetu, a veći broj radova o tome objavljen je poznatim svjetskim znanstvenim časopisima!

U otvorenom dijelu Jadranskog mora značajni izvor buke predstavljaju komercijalna, trgovačka plovila koja uplovljavaju u Jadran i prolaze sve do najsjevernijih luka (Ravena, Venecija, Trst, Kopar, Rijeka). Planirane aktivnosti na povećanju lučkog prometa dovest će i do značajnog povećanja buke. Međutim, posljednjih godina u području Jadrana pojavio se novi, značajni izvor buke - seizmička istraživanja podmorja u potrazi za naftom i plinom. Za razliku od relativno lokalizirane buke koju uzrokuju turistička rekreaciju u priobalnim područjima, seizmička istraživanja s obzirom na snažne „zračne topove" kojima proizvode podvodne eksplozije s ciljem kartiranja geološkog sastava dna, uzrokuju značajno povećanje buke u širem području i imaju utjecaj na velike dijelove Jadranskog mora. Upravo stoga je Institut Plavi svijet 2013. i 2014. upozoravao javnost na do tada nezapamćeni opseg seizmičkih aktivnosti koje su se u hrvatskom Jadranu odvijale tijekom gotovo četiri mjeseca bez ikakvog nadzora, bez mjera ublažavanja i zaštite i bez izrađene studije utjecaja na okoliš.

S obzirom da se buka u moru gotovo neprestano povećava što može imati nesagledive posljedice na opstanak vrsta osjetljivih na buku, Sporazum o zaštiti kitova (Cetacea) u Crnom moru, Sredozemnom moru i susjednom Atlantskom području (ACCOBAMS) naručio je izradu prvog izvješća o izvorima buke u Sredozemnom moru kako bi se identificirala područja od interesa, predložila daljnja znanstvena procjena te kako bi se izradile učinkovite mjere zaštite. Uvidom u izvješće i predstavljene karte, vidljivo je kako su buka i njeni izvori u Jadranskom moru značajni. Stoga je potrebno čim prije započeti sa izradom registra antropogenih izvora buke u Jadranu što je i jedna od obveza u provedbi Okvirne direktive o morskoj strategiji EU.