Budućnost zaštićenih morskih područja na Jadranu

Udruga "Sunce" organizirala je konferenciju o zaštićenim morskim područjima Republike Hrvatske kao prezentaciju rada MedPAN south projekta kojeg sama udruga uspješno provodi skoro 4. godinu.

- Danas je zaštićeno svega 4 posto Sredozemnog mora, dok međunarodna Konvencija o biološkoj raznolikosti obvezuje da se do 2020. godine zaštićene morske površine povećaju na 10 posto. Pri tome u Hrvatskoj zaštićena područja obuhvaćaju tek 12,02 posto kopnene površine i svega 1,94 posto morske površine i to kroz kategorije nacionalnih parkova, parkova prirode, posebnih rezervata i značajnih krajobraza. Unutar tih područja tek su male površine u potpunosti izuzete od ribolova.

- No, brojke nisu bitne koliko učinkovito upravljanje koje daje prave rezultate i korist za širu zajednicu. Posebno zaštićena područja imaju veliki značaj jer čuvaju jedan važan dio eko-sustava u Hrvatskoj, a to je more. Ona su temelj za uspostavu učinkovitog očuvanja i šireg područja, a ne samo onog malog zaštićenog dijela Jadrana – kazala je između ostalog Zrinka Jakl, koordinatorica MedPAN South projekta u četvrtak u Splitu na konferenciji o upravljanju hrvatskim nacionalnim parkovima i parkovima prirode na moru pod nazivom „Budućnost zaštićenih morskih područja na Jadranu“ koju je organizrala udruga „Sunce“.

Na konferenciji koja je okupila čelne ljude koji se bave upravljanjem zaštićenim područjima na Jadranu, istaknuto je kako su izrađeni planovi upravljanja zaštićenim područjima kao strateški dokumenti kojima se određuje svrha zaštićenog područja, te način upravljanja njime.

Tako su, rečeno je, izrađuju se planovi upravljanja Parkovima prirode Lastovsko otočje, NP Brijuni, dok je kroz edukaciju pružena podrška u izradi planova za NP Kornati i Mljet. za park prirode Telašćicu plan je u potpunosti izrađen.

- Problem je kako područje očuvati da ostane kvalitetno, ali i da opet ljudi koji tu žive od toga nešto imaju. More je specifično u tom pogledu i problem je kako se ono eksploatira. Znamo da sa ribarskim sektorom uvijek imamo neke rasptrave oko toga. No bitno je naglasiti da su i ribari prepoznali zaštiutu prirode kao nešto što će njima osigurati budućnost.

- Kada izlovite neko područje osobito sa onim modernim alatima koji praktično dižu i dno mora, tada desetke godina tamo više nema ničega i ne možete nikoga drugoga kriviti za to, nego sami sebe. Zato je jedan od bitrnih pozitivnih koraka i ovog projekta i sektora zaštite prirode to što se počinje prepoznavati kao sektor koji osigurava budućnost i egzistenciju mnogim ljudima i sektorima, prvenstveno poljoprivredi i ribarstvu.

- Danas je dan za pamćenje kada je nevladin sektor na kojega uvijek imamo neke pritužbe, napravio tako složen projkt na kojemu im treba čestitati – kazao je Davorin Marković, v.d. ravnatelja Državnog zavoda za zaštiutu prirode.

- Nema govora o tome da će biti neka apsolutna zabrana ribolova, toga se nitko ne mora bojati. Mali morski obalni ribolov i robolov koji je definiran našim zakonom o zaštiti prirode će biti moguć i nesmetan i omogućiti puno veću kvalitetu tog ribolova nego što je to sad. Sa dva posto zaštićenog, nismo među vodećim zemljama, ali nismo ni na dnu. Negdje smo u sredini, ali njome ne moramo biti zadovoljni – kazao je Nenad Strzirep, pomoćnik ministra za zaštitu prirode, naglasivši kako je to ministarstvo ribolov stavilo kao jedno od prioriteta u zakonskoj regulativi, jer važeći zakon ribolov nije ni spominjao, a sada će se regulirati ribolov u zaštićenim područjima, i to ne samo morski ribolov, nego i slatkovodno ribarstvo.

Turizam i zaštita okoliša

- Turizam je bitan za Hrvatsku i za zaštićena područja jer donosi dobit temeljem koje se ostvaruje upravljanje zaštićenim poroastorima. Međutim, lako se može upasti u zamku prikupljanja sredstava i trošenja na način da turizam u jednom trenutku može postati važniji od predmeta zaštite.

- Važno je naći ravnotežu kao i u svemu. Neka zaštićena područja u Srdeozemlju primaju puno više gostiju nego naša, a imaju puno učinkovitiju zaštitu i rezultate. U Francuskoj ili Španjolskoj imamo destinacije koje u samo jednom mjestu primaju godišnje više ronilaca nego cijela Hrvatska, a tamo možete vidjeti prizore sa bogatim ribljim fondom kakav rijetko gdje u Hrvatskoj možete naći. Dakle, rješenja postoje, samo je potrebna volja da se ona počnu primijenjivati - kazala je Zrinka Jakl.

Ružica Mikačić/ Slobodna Dalmacija