Alen Soldo: Kornati su ugroženi zbog privatnih interesa

Znanstvenik koji ne posustaje u brizi za more i ljude koji žive od njega, prof. dr. Alen Soldo (42), predavač na Odjelu za studije mora Sveučilišta u Splitu, koristi svaku priliku da upozori na sve veću devastaciju podmorja. Tako se na blagdan sv. Nikole, zaštitnika pomoraca, ribara i brodara, prilikom primanja priznanja iz ruke ministra Siniše Hajdaša Dončića, nije libio još jednom upozoriti na kroničan problem koji nadležne institucije uporno zanemaruju.

Mali ribolov

Mnogi su bili iznenađeni kada ste prilikom dodjele godišnjih priznanja za promicanje pomorske kulture kazali kako “u Nacionalnom parku Kornati sve odlično izgleda iz aviona, a kad zaronite, vidite kako sve nije tako bajno”. Na što ste točno mislili?
- Kad sam govorio o nedostatku smislene strategije za očuvanje Jadrana, nisam spomenuo samo Kornate, već i druge primjere, ali su, eto, upravo Kornati u medijima izdvojeni. Kornati su, kao područje nacionalnog parka, tipičan primjer nefunkcioniranja sustava zaštite Jadrana u kojem privatni interesi uvijek imaju prednost pred općim interesima. Naime, iako je Zakonom o zaštiti prirode definirano kako su u nacionalnom parku dopuštene samo radnje i djelatnosti kojima se ne ugrožava izvornost prirode, nije mi baš jasno kako se onakav ribolov u Kornatima uklapa u takvu definiciju. Dugo vremena su ribarski propisi u Kornatima bili potpuno besmisleni, jer su pravila ribarenja i zaštita riba i drugih morskih organizama bila rigorozniji izvan parka nego unutar njega.

Je li bilo makar pokušaja da se situacija popravi?
- Nešto se promijenilo krajem 2010. donošenjem novih propisa koji su sada slični onima koji vrijede za ribolovno područje izvan parka, ali i dalje se odvija ribolov koji je po svojim karakteristikama sličan kategoriji malog ribolova izvan parka. Inspekcija zaštite okoliša pokušala je nešto promijeniti pa se zabranio ribolov u Kornatima, ali su pritisci očito bili veliki pa je ribolov ponovno dopušten nakon par mjeseci. Pri tome se govorilo kako je takva zabrana protuustavna jer je uskraćeno temeljno pravo stanovnika na prehranu.

- To je naprosto smiješno, jer je zapravo situacija potpuno suprotna! Naime, propisima je dopušten ribolov svima koji su stanovnici, vlasnici nekretnina u tom području ili članovi njihove obitelji, a koji se u Kornatima bave maslinarstvom ili ovčarstvom. S obzirom na karakteristike ribolova, to je zapravo mali ribolov, a problem je u tome što odobrenje za mali ribolov ne može nitko u Hrvatskoj dobiti već nekoliko godina, a i onima preostalima će isti biti zabranjen polovinom 2014. godine. To znači da je protuustavno zapravo dozvoljavanje malog ribolova u Kornatima, jer diskriminira sve ostale stanovnike, vlasnike nekretnina i članove njihovih obitelji na ostalim otocima Jadrana i njegovim obalama koji nemaju tu istu mogućnost! Uostalom, pa gdje to na svijetu ima da kupnjom nekoliko maslina u nacionalnom parku uz mogućnost proizvodnje ulja dobijete i odobrenje za ribolov!?

Kvazi stručnjaci

Mislite kako takve dozvole otvaraju mogućnost daljnjih zlouporaba?
- Kad bi to bilo moguće bilo gdje drugdje na Jadranu, na otocima bi masline u potpunosti zamijenile borove, a cijene maslinika višestruko su narasle! Također bih volio znati, s obzirom na to da je ribu ulovljenu u Kornatima zabranjeno prodavati, odakle dolaze riba i rakovi koji se nude u brojnim kornatskim restoranima, a koje, navodeći ponudu domaćih morskih specijaliteta, na svojim službenim web stranicama promovira čak i Javna ustanova NP Kornati!?

- Dakle, ako je ovakav ribolov u nacionalnom parku dozvoljen, onda nacionalnog parka zapravo i nema. Naravno, ovo je samo dio problema koji se tiče ribolova, a kad bi počeli nabrajati sve privatne podvodne kanalizacijske ispuste na nekoliko metara dubine, gomile smeća pod dnu Kornata i nekontroliranu gradnju svega i svačega unutar parka, sumnjam da bi itko uspio reći bilo što suvislo u obranu ovakvog stanja, jasno ako za cilj ima zaštitu, a ne privatno iskorištavanje.

Koji su uzroci takvog stanja i gdje treba tražiti odgovorne osobe?
- Odgovor na ovo pitanje prilično je jednostavan: za sve što se događa u području nekog nacionalnog parka odgovorno je nadležno Ministarstvo zaštite okoliša. S obzirom na to da je, primjerice, isto ministarstvo poništilo odluku o zabrani ribolova koju je donijela njihova vlastita inspekcija, očito je kako naša državna administracija ne misli da se nešto loše događa u tim područjima, suprotno recimo mome mišljenju ili mišljenju njihove inspekcije.

Postoji li način da se stanje popravi ili nam prijeti situacija da podmorje Kornata bude ‘mrtvo more’?
- Država raspolaže svim mehanizmima kojima može djelovati, pa je jasno da se može, ako se hoće i ako se zna. Nažalost, danas se struku rijetko može čuti, jer s jedne strane ih potpuno ignoriraju radi nekavih “viših interesa“, uglavnom privatnih, a s druge strane, kada i postoji nekakva mogućnost da se nešto uradi, u tijela koja odlučuju “uvale“ se kvazistručnjaci bez ikakvih referencija kojima je zaštita mora prilika za biznis, a ne cilj.

Često se za devastaciju podmorja i osiromašenje ribljeg fonda krive i koćarice zbog svojih pridnenih mreža kojima love, a na Kornatima je njima zabranjen izlov. Koliko je takav stav o opasnim mrežama-koćama opravdan?
- Svako čovjekovo djelovanje na more je štetno, pa tako i ribolov, a osnova racionalnoga gospodarenja je održavanje štetnog utjecaja na razini koja neće trajno ugroziti more i njegova živa bogatstva. Koćarskim mrežama lovi se preko 20% cjelokupnog svjetskog ulova riba i drugih morskih organizama i one se ne mogu jednostavno zamijeniti nekim drugim alatima. Ipak, treba se znati da su koćarski alati odgovorni za stanje samo svojih iskorištavanih populacija, primjerice škampa i oslića, a da s priobalnim zajednicama uglavnom nemaju veze.

Europski propisi

Često upozoravate kako je ribarstvo u nas doslovno na koljenima, dok je koćarenje već doživjelo kolaps. Koji su razlozi?
- Razlog je taj što se od osamostaljenja hrvatske države nitko nije bavio ribarstvom kao važnim dijelom industrije koji treba razvijati i sačuvati, posebice za stanovništvo otoka i priobalja, već je skoro isključivi cilj bio ostvarivanje nečijih privatnih interesa. Tako je i koćarenje doživjelo kolaps jer najviše ovisi o onome što se događa u našem gospodarskom pojasu, točnije Jabučkoj kotlini, koja je najvažnije mrjestilište koćarskih vrsta.

- Kako našu državnu admnistraciju nije briga za more, a kamoli za nekakvu daleku Jabučku kotlinu, ovakvo stanje danas je logičan produkt takve nebrige. Iako imamo mogućnosti da Jabučku kotlinu zaštitimo korištenjem postojećih europskih propisa, na neke moje prijedloge rješenja tog problema do današnjeg dana nisam dobio niti kurtoazni odgovor, vjerojatno iz razloga što to administracija doživljava samo kao dodatni posao na kojem se moraju angažirati.

Osim visoke cijene plave nafte, veliki problem koćara je i loša mreža za distribuciju proizvoda te nije jasno zašto nikada nije realizirana ribarska veletržnica?
- Veletržnice ne mogu funkcionirati na način da molite ribare da se na njima pojave, već država mora napraviti cijeli sustav većih veletržnica i manjih otkupnih stanica koje će funkcionirati na isti način, a koje će biti obavezne za promet ribom. Jasno, sustav mora i ribarima omogućavati brzu prodaju i naplatu ribe. Ipak, kako i u prometu ribe postoje privatni interesi, jasno je da to onima koji kontroliraju tržište ribom ne odgovara, a da li oni takvo stanje nereda mogu održavati bez pomoći državne administracije, ostavljam vama na razmišljanje.

MERIEN ILIĆ/SLOBODNA DALMACIJA
FOTO: VOJKO BAŠIĆ/CROPIX