Scrapping: Skoro stotinu ribara želi se povući iz ribarstva

Ukupno 92 prijave pristigle su na natječaj za trajnu obustavu ribolovne aktivnosti, tzv. scrapping, na koji su se mogli javiti ribari koji se više ne žele profesionalno baviti ribarstvom, pa su svoj brod, uz odgovarajuću novčanu potporu, odlučili uništiti ili prenamijeniti, piše Novi list. Natječaj je trajao do početka ožujka, i prema podacima Ministarstva poljoprivrede, zaprimljena su 92 zahtjeva. No, koliko je onih koji brod žele uništiti, a koliko onih koji ga namjeravaju prenamijeniti za neku drugu djelatnosti koja nije komercijalni ribolov, u Ministarstvu nisu nam otkrili, napomenuvši tek da su »prijave u obradi«. Međutim, ranije su najavljivali da očekuju veći interes za uništavanje plovila, nego za njihovu prenamjenu.

Potvrdila su nam to i nekolicina riječkih ribara, od kojih su dvojica poslali prijave za scrapping jer se žele povući iz ribarskog posla, što zbog godina, što zbog sve slabijih ulova, koji kada se raspodijele na velik broj ribara ne omogućavaju profitabilno poslovanje.
Teški uvjeti

Koćar Anton Barbalić prijavio se na natječaj, iako kaže kako ne očekuje da će biti među odabranima u prvom krugu.

– Očekujem da se možda nađem u krugu onih koji će sredstva za uništavanje broda dobiti za nekih dvije do tri godine. S obzirom na postavljene uvjete, teško ću ući u ovom krugu, ali prijavio sam se da vidim kako će to funkcionirati. Inače podržavam ideju scrappinga jer ribara je trenutno previše, pa ako se broj smanji, uz smanjenje ribolovnog napora koje će potaknuti oporavak ribljeg fonda, pojedinačni ulovi će se povećati, što će onima koji ostanu u ovom poslu omogućiti da od njega mogu pristojno zaraditi, kaže Barbalić.
Do kraja 2017.

Na natječaj se prijavio još jedan riječki koćar, koji je želio ostati anoniman do objave rezultata. Očekuje da već sada dobije potporu za uništavanje broda, nakon čega će zaključiti višedesetljetnu karijeru.

– Osnovni motiv u mom su slučaju godine. Otišao sam službeno u mirovinu, a posao nema tko nastaviti pa bih opet sve morao voditi sam tako da sam se odlučio na ovaj potez. Čekam odluku Ministarstva koja će, vjerujem, biti pozitivna, kaže ribar.

U Hrvatskoj je natječaj bio raspisan prvi put, a za potpore je bilo na raspolaganju 4,76 milijuna eura. No, prema ranijim najavama iz trebali bi biti raspisani i novi natječaji jer će u idućem razdoblju Hrvatska za ovu mjeru imati na raspolaganju još oko 13 milijuna eura. Sama mjera na razini EU provodit će se samo do kraja 2017. Razlog zbog kojeg bi se mjera trebala ukinuti leži u činjenici da je EU shvatila da se iz vida izgubio primarni cilj, a to je očuvanje resursa. Umjesto toga, države članice iskoristile su potpore gotovo kao socijalnu mjeru, da bi se ljudima, primjerice, omogućio ili olakšao odlazak u mirovinu. (pomorac.net)