Britanski ured te tvrtke Spectrum Geo Limited taj posao dobio je izravnom pogodbom, bez javnog natječaja a snimanje seizmičkih podataka provodi se u unutarnjih morskim vodama, teritorijalnom moru i epikontinentalnom pojasu Republiku Hrvatske. Snimanje se provodi metodom, kako je objašnjeno, 2D skeniranja, odnosno zvučnim topovima snage 240 decibela. Počelo je 5. rujna, a provodi se s dva broda, Northern Explorer i Apollo Moon. Po završetku tog procesa, Hrvatska će dobiti jasnu sliku što se nalazi u njenom podmorju. Ako se pokaže da nafte i plina ima dovoljno za eksploataciju, već koji mjesec kasnije, procjena je u drugom kvartalu ove godine, ići će se u raspisivanje međunarodnog natječaja kojim će se dodjeljivati koncesije naftnim kompanijama.
Svoj dio kolača od tih poslova, dakako, dobit će i tvrtka Spectrum koja je provela istraživanja, značajan dio prihoda pripast će naftnim kompanijama a najveću korist bi trebala imati sama Hrvatska kroz postotak od svakog izvađenog barela nafte ili tisuću prostornih metara plina.
Dakako, nitko ne očekuje nalazišta poput onih na Srednjem istoku, u Srednjoj Aziji ili u Sjevernom moru. Međutim, čak i količine koje bi bile dostatne za opravdanost eksploatacije, u ovom vremenu bi Hrvatskoj znatno pomogle da iziđe iz kruga zemalja EU koje su po svim gospodarskim pokazateljima pri dnu te ljestvice.
Hrvatska trenutno dvije trećine svojih potreba za plinom crpi iz vlastitih izvora. Dio na kopnu a dio u sjevernom Jadranu. Što se tiče nafte, iz polja u panonskom području zadovoljava oko četvrtine svojih potreba. Kada bi seizmičke karte koje će napraviti Spectrum pokazale da i u ostalom, većem dijelu, hrvatskog Jadrana ima nafte i plina, zemlja bi s pametnim ugovorima za koncesiju kakve je primjerice ugovarala Norveška, mogla dobiti dodatne prihode koji bi bili dostatni da krene putem gospodarskog oporavka.
Prije otkrića nafte i plina Norveška je bila relativno siromašna skandinavska zemlja. Brazil je također krenuo u razvoj i postalo jedno od najbrže rastućih svjetskih gospodarstava nakon otkrića golemih zaliha nafte uze obalu te zemlju u Atlantiku. O blagodati koje su te sirovine donijele državama Srednje Azije te Srednjeg istoka, ne treba posebno govoriti.
Što Rusiji znače ta prirodna bogatstva vidi se iz činjenice da izvoz nafte i posebice plina čini čak dvije trećine prihoda tamošnjeg državnog proračuna. Izvoz tih sirovina, koje je Putin stavio pod državnu kontrolu, Rusiji je omogućio povratak među svjetske velesile nakon što se moć te zemlje urušila s raspadom SSSR-a.
Ako se potvrde najave da u Jadranu ima dovoljno nafte i plina, i Hrvatska bi mogla imati ogromne koristi od tog otkrića. Pod uvjetom da pametno sroči koncesijske ugovore te pa potom oprezno i transparentno troši novac koji bi se dobio od izvoza tih energenata.
Za razliku od nekih arapskih zemalja u kojoj koristi od tih sirovina ima samo manji dio vladajuće elite dok ostatku stanovništva idu samo mrvice, Norvežani su stvorili sustav koji je socijalno stabilizirao njihovu zemlju, privukao strane znanstvenike, umjetnike a glavnina novca koja dolazi od prodaje nafte i plina zapravo se ne troši nego se nalazi u tzv. fondu za budućnost.
Taj novac ostavljaju sa strane, ulažu u fondove koji donose male ali sigurne profite, a strogom kontrolom potrošnje tog novca političarima su oduzeli bilo kakvu mogućnost pronevjera. Nezamislivo je da neka tvrtka koja se bavi naftom i plinom nekom političaru plati ručak ili račun u hotelu, a kamo li da mu pokuša dati mito. Takav dužnosnik bi nakon takvog poteza odmah završio svoju karijeru.
U vezi s tim Hrvatska ima od koga učiti a ima i negativne primjere koji joj mogu biti dobra opomena. Dakako, sve to pod uvjetom da će se u Jadranu pronaći dovoljne količine nafte i plina koje će onda privući velike svjetske energetske korporacije da se uključuje u borbu za koncesije.
Rezultate nećemo trebati dugo čekati. Do kraja veljače državna tijela imat će potpuni pregled nad tim što se nalazi u hrvatskom dijelu Jadrana. (Marko Barišić/Objektivhr.com)