Nastavlja se seizmičko istraživanje nafte i plina u Jadranu

Već četvrti mjesec nastavlja se seizmičko istraživanje nafte i plina u Jadranu. Istraživanje se provodi "najjednostavnijom" 2D tehnologijom. S obzirom da se do sada u javosti u Hrvatskoj nije mnogo govorilo o ovakvim istraživanjima, u medijima i javnosti kolaju razne informacije o tome kako se ovo istraživanje provodi te kakvi su mogući utjecaji na živi svijet Jadrana. Pokušat ćemo stoga ukratko sumirati informacije. U svijetu je do danas napravljeno desetke studija i istraživanja koja su utvrdila više ili manje značajne negativne utjecaje na morske organizme te privremene i trajne promjene u populacijama raznih vrsta organizama koji su bili izloženi utjecaju takvih ljudskih aktivnosti. S obzirom na različitost staništa i organizama nije moguće jednoznačno za sva područja utvrditi utjecaji pojedinih istraživanja na lokalnu faunu, te je potrebno primijeniti i mjere opreza kojima se može smanjiti negativni utjecaj. Stoga se za svako pojedino seizmičko istraživanje radi studija utjecaja na okoliš. Iako je stav Ministarstva zašte okoliša i prirode Republike Hrvatske da za seizmičko istraživanje koje se trenutno odvija u Jadranu nije potrebno napraviti nikakvu procjenu utjecaja, Instut Plavi svijet smatra kako je prije izdavanja dozvole za početak rada bilo potrebno napraviti opsežnu studiju utjecaja na okoliš te utvrditi jesu li posljedice na živi svijet Jadrana prihvatljive ili ne. Također, smatramo kako je između ostalog bilo potrebno napraviti i modele širenja zvuka, posebice za neka osjetljivija područja (npr. u blizini zaštićenih područja ili osjetljivih staništa) te osigurati neovisni nadzor samog provođenja istraživanja. Osim što bi očuvanje prirode Jadranskog mora za nas, stanovnike Republike Hrvatske, moralo biti od primarnog interesa, utvrđivanje stanja te mogućih utjecaja na prirodu obveza su Republike Hrvatske i prema više međunarodnih pravnih obveza koje smo kao država prihvatili - npr. kroz Sporazum o zaštiti kitova (Cetacea) u Crnom moru, Sredozemnom moru i susjednom atlantskom području (ACCOBAMS) - Rezolucija 3.10 ili kroz obveze koje kao članica Europske unije imamo prema Direktivi o staništima te očuvanju Natura2000 područja i vrsta.

Kako se provodi seizmičko istraživanje?

Istraživački brod koji provodi seizmičko istraživanje iza sebe vuče tzv. "zračne topove" koji proizvode zvuk. Zračni topovi rade tako da se u cijevima komprimira zrak koji se naglo ispušta što uzrokuje podvodnu eksploziju. Ovisno o volumenu cijevi (tj veličini topa) razlikuje se i jačina zvuka koji se proizvodi. Također, zvučni topovi obično se vuku u većim ili manjim nizovima tako da ih može biti i više desetaka, a eksplozije se prozvode svakih 10tak sekundi. Topovi su usmjereni prema dnu jer je cilj ovakvih aktivnosti saznati kakav je sastav dna tj. utvrditi gdje se nalaze potencijalna nalazišta ugljikovodika. Zvuk koji topovi proizvedu putuje prema morskom dnu te se od njega odbija. Ovisno o sastavu dna razlikuje se i odbijeni zvuk. Odbijeni zvuk snima se hidrofonima koje brod vuče iza zračnih topova. Kasnijom analizom snimljenog zvuka izrađuju se geološke karte te se konačno utvrđuje sastav dna i moguća ležišta nafte i plina.

Koji su utjecaji na morske organizme?

Problem ovakvih istraživanja je naravno jačina zvuka koji se proizvodi te činjenica da eksplozije koje odjekuju svakih desetak sekundi mogu ubiti ili ozlijediti morske organizme te život u širem području brojnim životinjama čini gotovo nemogućim.

Buka koja se proizvodi tijekom seizmičkih istraživanja može imati različite negativne posljedice na život u moru. Ovisno o jačini eksplozije te blizini u kojoj se životinje nalaze one mogu izazvati ozbiljne ozljede i smrt pojedinih organizama. U javnosti se najčešće upravo smrtnost (posebice raznih vrsta dupina/kitova) spominje kao najveći problem. Stoga kompanije koje provode seizmička istraživanja i nadležna upravna tijela koja izdaju dozvole za istraživanja svojim mjerama "zaštite" uglavnom pokušavaju spriječiti moguću smrtnost na životinjama koje bi se mogle pronaći mrtve, kao što su npr dupini. Međutim, zračni topovi uzrokuju smrtnost i manjih organizama - planktona, riblje mlađi i ribe, morskih kornjača itd. no te životinje uglavnom ne pronalazimo uginule jer se prije toga raspadnu u moru. Na taj način se u javnosti stvara dojam da ako nema uginulih životinja nema niti utjecaja na okoliš. Istina je upravo dijametralno suprotna.

Smrtnost kod dupina najčešće se povezuje sa podvodnom bukom (koju uzrokuju podvodna bušenja, eksplozije, vojni SONARi, seizmička istraživanja itd) stoga što teško ozlijeđene životinje, još žive, završavaju nasukane na obale. Nakon uginuća moguće je tijekom obdukcije utvrditi uzroke smrti i dokazati oštećenja uzrokovana eksplozijama. Međutim, u većini ostalih slučajeva nije moguće nedvosmisleno utvrditi postoji li direktna povezanost smrtnosti pojedinih organizama i npr. seizmičkih istraživanja jer ozlijeđene manje životinje nisu pokretne kao dupini te one ugibaju daleko na pučini. Takve životinje se nakon uginuća nasukane na obalama pojavljuju kad je raspadanje tkiva već uzelo maha te se obdukcijskim nalazom ne može sa sigurnošću dokazati uzrok smrti ili se prije toga raspadnu u moru. Međutim, pojava povećane smrtnosti u vrijeme i u sličnom području u kojem se provode takva i slična istraživanja ipak upućuju na povezanost.

Utjecaj koji se uglavnom zanemaruje, a koji ima vjerojatno veće posljedice na populacije raznih vrsta u moru, su trajna i privremena oštećenja koja uzrokuje buka te trajno ili privremeno napuštanje staništa.

Jaka buka odnosno eksplozije mogu kod životinja uzrokovati trajno ili privremeno oštećenje pojedinih organa. Posebice značajno je oštećenje sluha. Za životinje koje komuniciraju, snalaze se u prostoru i love plijen pomoću zvuka takva oštećenja mogu imati ozbiljne dugotrajne posljedice. A u moru živi veliki broj životinja kojima je zvuk važan - to nisu samo dupini već i razne vrste riba, morskih beskralješnjaka itd. Tako npr. ovisno o jačini oštećenja, dupini mogu imati smanjenu mogućnost preživljavanja jer neće moći uloviti plijen itd.

Buka uzrokuje i uznemiravanje životinja te ih prisiljava da promijene područje obitavanja. Životinje su prisiljene potražiti nova područja u kojima će se hraniti, odgajati mladunce itd. Međutim, odlaskom u nova područja životinje koje se sele ulaze u područja obitavanja drugih pripadnika iste vrste, dolazi do kompeticije za hranom, možda i do agresije zbog ulaska u tuđi teritorij. Na taj način povećava se smrtnost, posebice mladunaca, te se ponovo mijenja mogućnost preživljavanja cijele populacije.

U ovom istraživanju u Jadranu poseban je problem što se istraživanje i utjecaj prostiru na gotovo cjelokupno Jadransko more. Stoga je ovim istraživanjem "uznemiren" cjelokupni morski okoliš Jadrana. Posljedice (manje ili veće) će se vjerojatno utvrđivati godinama.

I za kraj. kako najjednostavnije dočarati problem?

Zamislite svoj život u nekom klubu sa glasnom glazbom. A sad jačinu glazbe udvostručite, utrostručite... Da bi se malo opustili od siline buke odlazite na terasu kluba no terasu klub dijeli s drugim stanarima i susjedima kojima se ne sviđa vaš dolazak te vas uz viku tjeraju. Povratak u prostoriju sa glazbom sve vas više umara. Pokušavate izaći i pronaći tiho mjesto. Ali, nakon izlaska iz prostora više ništa ne čujete, uši vas bole, u ušima vam vibrira te i dalje čujete buku, grlo vam je otečeno jer ste cijelo vrijeme vikali da bi vas čuli, niste razumjeli ništa što su vam drugi pokušali reći. Na kraju, iako ste odlučili da se u klub više nećete vraćati to je jedino mjesto koje imate i jednostavno nemate kuda otići. A zamislite da ste sa sobom poveli i svoju djecu? I svi zajedno ste u klubu živjeli četiri mjeseca... Biste li uopće uspjeli preživjeti?

Prilog o seizmičkom istraživanju u Jadranu koji je početkom 2014. napravila TV postaja Deutsche Welle