Portal za ljubitelje mora, ronjenja i ribolova

Panula za brancine

brancinUz podlanicu i zubaca, mnogim sportskim ribolovcima je brancin najzanimljivija riba. Njegovo lukavstvo, borbenost i nadasve ukusno meso oduvijek su ga svrstavali među one ribe koje su najviše priželjkivane na udici. Izduženo vretenasto tijelo odaje izvrsnog plivača i grabežljivca, pa je upravo zbog toga lov panulom najinteresantniji. Riba je to koja je posebna po mnogočemu, drugačija od svih, pa je tako i lov panulom poseban. Panula je u pravilu lagane konstrukcije ali brancin naraste preko 16 kilograma težine (mada toliki primjerci danas gotovo i ne postoje) pa je time lov uzbudljiviji. U cijeloj priči ne postoji neka univerzalna, "ubitačna" konstrukcija panule, već je glavna "caka" poznavanje ponašanja i načina života ove ribe. Pored nekih "šablona" u ponašanju, brancin je isto tako "mušičava" riba s kojom nikad niste na sigurnom. U pravilu je noćni lovac. Iako se odlično može loviti i danju, često pravi lov počinje zalaskom i prestaje izlaskom sunca.

Gdje ga pronaći?

lubinKreće se uglavnom po plitkim terenima gdje se obala blago spušta u more ili barem ne odviše strmo. Nalazimo ga u plitkim uvalama i zaljevima koji obiluju gavunima i ciplima a još više voli isturene puntale (rtove) i uske morske prolaze koji su stalno oplakivani jakim korentima (morskim strujama) koji mu donose hranu (plijen). Dno iznad kojeg "patrolira" može biti svakakvo, ali ipak ga najviše susrećemo iznad mješovitog dna prošaranog "flekama" posidonije u kojoj se često skriva vrebajući svoj plijen ili odmarajući se tijekom dana kad je sunce visoko na nebu. Manji primjerci se najviše hrane gavunima koje ganjaju po plićacima, često i na samo desetak centimetara dubine. Kad naraste preko 2-3 kilograma, glavna hrana mu postaju cipli. Veliki brancin se često zavuče u neku uvalu koja obiluje ciplima i šparima prema kojima se ponaša kao da je u samoposluzi. Ne treba mu dugo da se najede, a ostatak vremena ljenčari u raznoraznim zaklonima (znam za slučaj brancina od 7 kg koji se skrivao u traktorskoj gumi u jednoj uvali na samo metar dubine). Međutim, veliki brancin ima 2 mane koje ga često dođu glave. Znatiželjan je i pretjerano samouvjeren pa nerijetko strada od mreža i ostiju. Danas su nažalost vale koje su nekad obilovale krupnim primjercima brancina "očišćene", stoga je brancin veći od 5 kilograma postao rijedak. Veliki komadi se još uvijek mogu pronaći oko ušća nekih rijeka i u lukama u kojima je ribolov zabranjen, a trofejni primjerci se u pravilu jedino tamo i love. Manjih brancina na svu sreću još uvijek ima i to u velikom broju, a najčešće ga nalazimo na pozicijama s jakim korentima a to su plitki kanali i uski prolazi među otocima i punte na čijim vrhovima su uvijek pojačana strujanja.

Korent život znači

labraxKorent (morska struja) je zapravo glavni parametar na koji ćemo obratiti pozornost prilikom lova na takvim pozicijama. Od svih jadranskih riba, brancin možda najviše voli korent koji mu određuje ponašanje i vrijeme za hranjenje. Na takvim pozicijama riba se hrani dok ima strujanja. Između jačine korenta i intenziteta s kojim se riba hrani gotovo da možemo staviti znak jednakosti. Brancin uleti u područje s velikim korentom i "lebdi" u korentu uz samo dno, često u džepu korenta (mjesto s manje izraženim korentom - obično iznad manjeg udubljenja ili iza neke uzvisine) i čeka žrtvu. Ponekad pliva i uz samu površinu, a tada ga je najlakše uloviti. Uvijek je okrenut glavom prema korentu. Sa svojim snažnim vretenastim tijelom izvrstan je plivač pa se ne umori ni plivajući kontra jakog korenta po nekoliko sati. Kad korenat počinje brancin dobija volju za hranjenjem i dobro grize. Dok god korenat jača u pravilu dobro grize. Onog trenutka kad korenat prestane jačati i ostane na istoj razini jakosti brancin često već slabije grize, a s opadanjem brzine korenta grize sve slabije i kad korenat stane brancin na takvim terenima gotovo i ne grize. To je "smjena" korenta, koja ponekad zna potrajati i više od sata. Tada brancin više ne stoji na istom mjestu nego "šeće" po terenu čekajući početak novog korenta. Čim korent počne, na njegovu najmanju naznaku, brancini se okreću prema korentu i počinju loviti. Kako korent jača tako u pravilu i brancin aktivnije lovi - iz perspektive ribolovca - bolje grize. Ovo ponašanje brancina vrijedi uglavnom samo na područjima s korentima koji svojim izmjenama potpuno uvjetuju njegov način života. Hrvatska ima vrlo razvedenu obalu s mnoštvom kanala, otoka, otočića i prolaza među njima, gotovo svugdje ima barem malo korenta. Bolje je loviti onih dana u mjesecu kad su korenti jači, a to je 2-3 dana oko mine (mlađak) ili uštapa (pun mjesec).

Vrijeme

BranciniKada u staroj literaturi čitate, gotovo svugdje ćete pronaći kako je jugo najbolji vjetar za lov brancina. Međutim, novije generacije ribolovaca primjećuju da je to samo djelomično točno. Jako jugo je dobro za lov brancina odmetom u zaklonjenim uvalama. Brancin se ulovi i panulom u pjeni što je jugo stvori udaranjem u stijene s vanjske strane lukobrana. U ostalim situacijama jugo (kao i levant i ostali vjetrovi tog kvadranta) uglavnom znači slabiji ulov panulom. Ako treba izabrati neki vjetar za lov brancina, onda je bura kraljica panule. Lagana (burin) i umjerena bura je najpovoljniji vjetar za lov brancina panulom, jer bura znači dolazak anticiklone, ili u najmanju ruku rast tlaka zraka a brancin (kao i gotovo sva riba) voli visok tlak koji najčešće znači stabilno vrijeme. Ako vam se u ribolovu na početku večeri poklope pun mjesec, jak korenat i bura, uspjeh neće izostati! Zimske burne noći su odlične i za odmet. Sto se tiče ostalih vjetrova, preko dana je dobar maestral, a noću je bolje da bude bonaca ako već nema burina. Brancin se najbolje lovi u jesen i zimi, kada se razmile svugdje uz obalu, dok je lov u proljeće i ljeto uglavnom slabiji osim na samo nekim karakterističnim pozicijama s korentima ili u uvalama u kojima ih ima cijelu godinu. Brancin se najbolje lovi noću, pogotovo po mjesečini, a ako se lovi preko dana onda je najbolje u rano jutro ili predvečer.

Konstrukcija panule

Kako sastaviti pravu panulu? Konstrukcija panule ovisi od situacije do situacije, isto tako i izbor varalice, odnosno ješke. Svako lovi svojom konstrukcijom i varijacije na temu su uvjek dobrodošle, tim više što sama konstrukcija nije toliko bitna koliko izbor terena, varalice, vremenski uvjeti i kao najvažnije, poznavanje ponašanja brancina. Brancin spada u ribe osjetljive na debljinu najlona, ali ne pretjerano kao naprimjer cipal ili ušata. S druge strane, brancin može biti jako velik pa netreba pretjerivati s pretankim najlonima. Za osnovu se nekako najviše nametnula debljina 0,35-0,40 mm. Slijedi mali zogulin iza kojeg vežemo predvez od vrlo kvalitetnog najlona debljine 0,20-0,35 mm. Još bolje da predvez bude od fluorokarbona, obavezno kvalitetnog velike nosivosti zbog malih promjera koji se koriste. Duljina predveza je najčešće od 2-6 metara. Na osnovu, odmah do zogulina stavljamo olovnice. Kako se u pravilu brancin lovi na plitkim terenima, stavlja se relativno malo olova, a ponekad se, ovisno o situaciji, lovi i bez olova. Težina olova se prilagođava dubini na kojoj lovite, brzini povlačenja i jačini korenta ako ga ima. Praktične su olovnice koje se samo stisnu uz najlon sa strane, takozvana "sačma", ali su bolje olovnice štapičastog oblika od onih kugličnih. Kako korenat jača, dodajete više olovnica, kad počne slabiti, iste skidate. Duljina panule ispuštene u more (osnova+predvez) nebi trebala biti manja od 40 metara, ali ni veća od 60-70 metara.

Varalice

varalice ubojiceIzbor varalice je posebna priča pa to ostavljam za kraj. Danas u trgovinama s ribolovnim priborom možemo pronaći svu silu varalica, a brancin spada u one ribe koje mogu ugristi na svašta ali samo neke varalice doista "rade". Jedna od najuniverzalnijih je Rapala Original Floathing 7 i 9 S (7 i 9 cm silver). Još bolje ako istu nađete u boji MU (mullet) ali je u našim trgovinama rijetka, a nije loša ni 5 B (blue). Nadalje, fenomenalnim se pokazao pin's minnow od Yo-Zuria i to plavi, zeleni i red head u veličinama 5 i 7 cm, za veće komade 9 i više. Yo-Zuri ustvari ima cijeli arsenal vrlo dobrih varalica, skoro svi minnowi su dobri, a u zadnje se vrijeme kao posebno dobar pokazao crystal minnow. Ali od svih varalica, brancin možda najviše voli silikonce. Izvrstan je Raglou pogotovo na terenima s jako bistrim morem. Kad ih kupujete birajte duljine 6-14 cm i to prozirno-plavkaste ili prozirno-bijelkaste boje koji u sebi imaju šljokice. Twistere brancin naprosto obožava. Odlični su prozirni, a još bolji fluorescentno žuti (poluprozirni), također sa šljokicama. Dobro rade razne veličine, a nekima je bolje škarama odrezati zadnju trećinu ili polovicu repa radi pravilnijeg rada. Mogu se nadivati (montirati) samo na udicu ili na jig (udicu s olovnom glavom), ali u tom slučaju obavezno treba odstraniti onaj štapičasti komad olova koji je produžetak od olovne glave prema luku udice. Jigovi su inače odlični za brancine, bolji su obojani u kričavo žutoj, crvenoj, narančastoj i bijeloj boji. Tajna jiga je u tome što lovi i kad ne vučete varalicu (silikonca nataknutog na jig), jer dok slobodno tone povlači varalicu skoro okomito prema dnu koja tada izgleda kao ranjena ribica koja grčevito traži spas prema morskome dnu. To kretanje neodoljivo privlači grabežljivce, a osim brancina, tako se ulove i ušata, perga, felun itd.
razni silikonciZa razliku od nabrojanih riba, brancinu treba samo nekoliko desetinki sekunde da shvati da ono sto je zgrabio nije interesantan zalogaj i da vašu varalicu često ispljune prije nego stignete kontrirati. Druga prednost jiga je ta što je udica uvijek okrenuta prema gore pa mozete varalicu šuljati po dnu često dugo vremena prije nego olovo ili udica zapnu. "Ribica" (varalica) koja se glavom zabija u dno je itekako interesantna grabežljivcima, pa će to nerijetko rezultirati ulovom brancina, pogotovo na terenima gdje su u zasjedi uz dno. Osim twistera, tu je još cijeli niz silikonskih ribica, koje možete montirati samo na udicu ili na jig. Danas neki ribolovci sami prave od silkona varalice koje su prilagođene uvjetima u kojima love. Dugogodišnjim iskustvom možete stvoriti izvrsne varalice kojih nema nigdje za kupiti a na određenim terenima u određenim uvjetima rade bez konkurencije. Osobno lovim najviše varalicama koje sam izrađujem iz silikona (slika) što me naučio otac kojem dugujem velik dio znanja o brancinu, zajedno smo naučili mnogo toga i dvojim da sam s ikim mogao naučiti više o ovoj temi. Izrada zamišljene varalice je dosta jednostavna, silikon (može običan, staklarski) se lijeva u kalup koji se izradi od plastike ili kakvog drugog materijala, a po potrebi zajedno sa silkonom stavljate i šljokice. Sve gore nabrojane varalice su izvrsne ali ne rade sve uvijek i na svim terenima. Twisteri npr. rade kad ih vučete niz korenat, dok im je u suprotnom učinak znatno slabiji. U mutnome zatvorenom moru je često najbolja varalica rapalin original floathing 7 i 9 s jer je vrlo sličan ciplu koji je brancinu prirodna hrana na takvom terenu. Noću osim svijetlih silikonaca dobro radi pinns minnow red head od Yo-Zuria, dok su preko dana ponekad učinkovitiji plavi i zeleni. Jednostavno treba sve probavati i skupljati iskustvo jer je ono nezamjenjivo.

Kako?

jig na_silikoncu_iz_kucne_radinostiKada panulivamo za brancina, panulu ispuštamo 50-60 metara iza plovila. Vozimo na terenu na kojem znamo ili pretpostavljamo da ga ima, a kako su to u pravilu plitki tereni, bolje je da je plovilo manje i plitog gaza. Ako već poznajete teren i ne treba vam sonder, gumenjak je kao stvoren za panulu za brancina, a dobar je i običan kaić. Brzina povlačenja ovisi o terenu, jačini korenta, o tome da li vozimo "u korenat" (protiv struje) ili niz korenat, a najvažniji je parametar da li lovimo po danu ili noći. Noću se vozi sporije nego danju, ako nema nikakvog osvjetljenja a mjesečina je slaba treba voziti sasvim polako, ponekad je to samo jedna milja na sat. Ako je jaka mjesečina ili panulivate u blizini umjetne rasvjete (uz lukobrane, molove itd.) slobodno možete voziti 2-3 milje, ponekad i 4. Danju je zbog dobre vidljivosti brzina veča, te iznosi 2-4 milje, u nekim situacijama treba zavesti i do 5 milja. Često mi se znalo dogoditi da vozim brzinom od 3-3,5 milje i ništa, onda naglo dodam gas i iste sekunde imam udarac. Dok se vozi dobro je rukom u kojoj držite tunju ili štap raditi kratke trzajeve tako da se varalica trza za nekih 10-15 centimetara. To često isprovocira ribu, a na terenima s jakim korentima taj trzaj imitira ribicu (gavuna, ciplića) koja bježi uz ili niz korenat. Brancin kao i većina riba više voli kad se vozi niz korenat ali ima situacija kad se bolje lovi obrnuto. Poznat je kao riba koja tijekom nekoliko sati više puta promijeni način ponašanja i hranjenja, zato treba što više kombinirati. Brancine mozete uspjesno loviti i s obale spinanjem s gore spomenutim varalicama, no to je opet nauka za sebe.

Treba još napomenuti da je nekim varalicama potrebno skinuti dodatnu alkicu za vezivanje jer neke rade bolje i pravilnije bez toga. Nasuprot tome, kod nekih je to neophodno ostaviti jer samo s tom alkicom pravilno rade. Varalice zbog pravilnijeg rada obavezno treba vezati čvorom iz kojeg ispadne omča a nikada čvorom koji se skroz stisne uz mjesto vezivanja (alkicu). Dobar je npr. "rapala" čvor. Obavezno se varalica vezuje direktno na najlon a ne preko zogulina s kopčom ili samo preko kopče jer je brancin osjetljiv na sve ispred varalice.

Veliki vole živu ješku

SmudutOni veliki brancini preko 5 kg se rijeđe love varalicama, za njih je potrebna živa ješka. Kako je dosta prorijeđen, češće se ulovi slučajno na panulu namjenjenu drugim velikim grabežljivcima. Ciljano ih uglavnom love parangalima naješkanim živim ciplima ili šparima i to oko riječnih ušća i luka. Često dijeli teren s licom pa se ulovi na panulu namjenjenu njoj. Dogodi se da se ulovi i na tešku panulu za zubaca i gofa naješkanu iglicom a jako rijetko i na živu lignju (u Podvelebitskom kanalu uglavnom). Kada bismo pravili težu panulu za brancine upotrijebili bi najlon ne tanji od 0,50 mm. Ovisno o poziciji, potrebno je staviti malo olova, ponekad i više, ali rijetko preko 300 grama. Ovisno o ješki, na kraju predveza treba vezati 2-4 udice u nizu. Za ješku je najbolje koristiti živog cipla ili iglicu, a izvrsna bi bila i jeguljica ako ju možete nabaviti. Solidna alternativa su špar i ušata. Na nekim terenima najbolje rezultate daju živi glavoč bilac, ili veliki živi gavun. Gavuna mnogi ješkaju kroz oči, no to ne valja, puno ga je bolje ješkati kroz usta, i to kroz donju vilicu prema dolje.

Loveći brancine, često se ulovi ušata, felun (gofić), pauk, iglica, perga (pirka), škrpun, u dubljim prolazima ponekad šarun i lokarda, dogodi se i zubačić, a u zadnje vrijeme su sve češća iznenađenja u obliku kantara pa čak i manjih oradi koje se polakome za pinsom ili kakvim silikoncem a zaleti se ponekad i veča. Kad brancin napada ješku (varalicu) udara silovito i odmah se okreče na drugu stranu. Nije toliko borben kao plava riba ali to nadoknađuje lukavstvom i taktiziranjem. Dok ga vučete, tren leti prema površini, pa se zabije gubicom u dno, onda se silovito otima, pa naglo krene prema vama i olabavi najlon a tada ako mu udica nije dobro zabijena iskoristi tu situaciju da ju ispljune i tako se oslobodi. Dok ga skidate s varalice budite oprezni jer se brancin kad ga se uhvati u ruku često "napuše", tj. podigne vrlo oštru leđnu peraju i raširi škržne poklopce koji su na jednom dijelu oštri kao žilet i mogu vas porezati. Uvjek je zadovoljstvo uloviti brancina, što zbog njegova lukavstva, što zbog kraljevskog izgleda, što zbog zadovoljstva nepcu kad ga pripremite na lešo ili gradele. Poznato je da je brancin ukusniji što je veći, zato onaj primjerak ispod 25 cm vratite u more jer će vas za koju godinu iznenaditi veličinom!

Sva prava pridržana. All rights reserved. Copyright © 2009-2012 Marin Huzjak

zadar boat