Portal za ljubitelje mora, ronjenja i ribolova

Oštra kučma spasi ulov

1411441Je li vam se kad dogodilo da nakon dulje borbe napokon dovučete veliku ribu do broda, a tek onda nastanu pravi problemi jer ju nemate s čim ubaciti u brod? Svima nam se to dogodilo, tada slijede improvizacije  koje nerijetko dovedu do nesretnog slučaja odnosno gubitka lovine. Dobra oštra kučma (gaf) je često najbolje i najsigurnije rješenje za konačnu realizaciju ulova.Kučma ima još cijeli niz naziva koji se koriste na Jadranu, kao što su gaf, brankarel, brankanel, ganjač, ganač, kuka, kučva, kuka prihvatnica itd. To samo po sebi već dovoljno govori koliko je ovo raširen, poznat i vrlo potreban  dio ribolovnog pribora. U smislu zakona,  kučma nije glavni ribolovni alat već pomagalo. U osnovi je to kuka pričvršćena na dršku a služi za prihvat veće ribe. Kada dovučemo izmorenu lovinu do površine uz brod, to je vrlo opasan trenutak, jer se riba vrlo često posljednjim ali vrlo jakim trzajima pokušava osloboditi. Riba na površini nije cijela uronjena u more pa zbog nedostatka otpora vode ti trzajevi znaju biti vrlo energični. Tu može doći do pucanja predveza, ali i ispadanja udice jer se u tom trzanju ribe najlon (ili druga struna predveza) na trenutke olabavljuje. Nadalje, ako pokušamo ribu izdignuti od površine rukom držeći najlon, još više riskiramo sve navedeno, a kod riba većih od nekih 10 kg teško da bi to uopće bilo moguće, ili u najmanju ruku vrlo nezgodno. Zato se vela riba zakači kučmom i sigurno ubaci u brod, bilo prebacivanjem preko bande (razme) broda bilo dizanjem na spojler pa unošenjem u kokpit kroz tuna door. Kučma se sastoji od kuke i drške.

Samo oštra i čvrsta

IMG 4337Kuka je napravljena od metala, bilo željeza bilo prokroma, ponekad i od vrlo velike udice, nekadašnje jedinice po tada jedinoj klasifikaciji Mustada. Nekad bi se jedna ili više udica stezale mnogobrojnim snažnim namotajima žice uz vrh drške. Mana željezne kuke je kordiranje, brže tupljenje, mrvljenje korodiranog vrha i ispuštanje ruzine po brodu. Danas se kuke izrađuju (bilo u tvornicama bilo u “uradi sam“ režiji) uglavnom od prokroma. Kuka može biti jednostruka, dvostruka, pa čak trostruka i četverostruka. Kučme s mnogostrukom kukom su dobre za prihvat hobotnica, ugora i landovine, dakle sluzavih i uvijajućih moskih organizama. Za kučmanje velikih riba poput kirnji, zubaca, gofa, tune, najbolje su kučme s jednostrukom kukom. Debljina kuke ovisi o lovini kojoj je namijenjena, odnosno o njenoj težini. Deblja kuka je sigurnija i čvršća, ali s druge strane više oštećuje meso te je teža pa je njome nezgodnije raditi. Tako se za zubace upotrebljavaju kučme s nešto tanjim kukama, debljine od  5-12 milimetara sa širinom luka od 8 do 15 centimetara. Kučme napravljene ciljano za gofa imaju nešto “jače“ dimenzije, dok su najveće one za tune i sabljarke, kojima su ponekad žice od koje je kuka napravljena debele i po više 2 centimetra, a otvor luka im je veći od 30 centimetara. Kuka mora biti dobro savinuta, najbolje je paralelno uz dršku kučme, ili malo prema unutra, no može proći ako je malo savinuta i prema vani. Međutim, mnoge kuke na tržištu su savijene previše prema vani pa je kačenjeribe s njima nešto otežano, a postoji i mogućnost ispadanja ribe s kučme. Obzirom da podižu veliku težinu, kuke moraju biti jako čvrste, nesmiju se ugibati niti savijati (ispravljati) pod težinom, a isto tako mora biti jako dobar spoj s drškom ručke. Kuka mora biti vrlo oštra, da bez problema prodire u tvrdo meso i kožu grabežljivaca, te da joj kosti na koje nalijeće ne budu prepreka da se zabije u ribu dovoljno duboko kako bi imali sigurno uporište. Drška kučme također treba pratiti čvrstoću ostalih dijelova kučme. Manje kučme iz kućne radinosti koje se ne koriste za big game (već za landovinu s parangala, zubace itd.) najčešće imaju dršku od drveta, odgovarajuće debljine da dobro leži u ruci.

DSC03698 DSC02083

Kučmanje (gančanje, gafanje)

Drške kupovnih kučmi su od aluminija ako se radi o manjim kučmama, ili od prokroma ako se radi o onim velikim za tune i ostale beštije iz big game ribolova. Za ribe koje kad su izmorene izlaze lako na površinu (kirnja, zubatac) duljina drške bi trebala odgovarati  visini bande broda pomnoženo sa 1,5. Gof i plava riba (palamida, tuna itd.) na površinu dolaze u pravilu nedovoljno izmoreni, te još vole “voziti“ oko broda, nedaju se na površinu onih zadnjih metar, stoga bi za njih bilo zgodnije da je drška nešto dulja. Ja kad na panuli izvlačim ribu, ako je zubatac, tražim od kompanjona da mi teleskopsku ručku ne izvlači, d kučma bude kratka. Međutim, ako je u điru gof, tražim da mi ručka bude dulja jer mi je lake zakučmati gofa koji se ukopa pola metra-metar ispod površine.

DSC03102 MH251542 DSC04804Za zubaca to možete vidjeti u filmiću ako stisnete na poveznicu, dok ponašanje gofa prilikom kučmanja imate na ovoj poveznici. Zubatac na površinu dolazi jako izmoren, a ako je izvučen s dubine veće od 30 metara u pravilu mu bude i želudac napuhan kroz usta van, tako da je bitno onesposobljen. Takvog možete lako izvuči i bez kučmanja, zavlačenjem ruke u škržni poklopac. No i to može biti opasno ako se ne izvede brzo i elegantno, jer se zubac počne prilikom guranja ruke u škrge koprcati i lako ispadne s predveza prije nego ga uhvatite, a moguće je i da vas ozbiljno ozlijedi s udicama na predvezu koje mu vire van usta. Stoga je uvijek sigurnije upotrijebiti kučmu. Meni se i nezgodno saginjati preko bande visoke cijeli metar od površine.

DSC04266Kučmanje nije zahvat kojim ćete kućmu samo lagano nasloniti na ribu, ili njom možda lagano zakačiti ribu kroz škrge ili usta. Kučmanje je precizn i energičan potez kojim ribu probijate kroz meso daje sigurno zakačite kako bi je mogli podići i ubaciti u brod. Internet je pun snimki užasno nespretnih kučmanja gdje se zbog smotanosti i odugovlačenja gubi već ulovljena riba. Potez kučmom mora biti siguran i snažan, precizan na zamišljeno mjesto gdje će kuka najbolje zahvatiti ribu i probiti ju pod pogodnim kutem. Nakon kačenja, nema mjesta odugovlačenju nego se riba odmah podiže iz mora u brod i tek onda može početi veselje. Zubace najviše volim kučmati po boku par centimetara iza prsne peraje. Najbolje ga iskontroliram, tj. tu mu je nekako težište, a i tuda najbolje iskrvari, no o tome nešto kasnije. Gofa također gledam da pogodim na isto mjesto, ili i još malo prema repu, radi centriranja težine. Ribe teže od 30 kg je teško podizati i ubacivati u brod kad su zakačene po sredini, njih bi trebalo zakučmati negdje po glavi ili kroz usta za donju vilicu, ili izvana od ispod kroz donju vilicu. Tako se riba može ubaciti u brod navlačenjem i klizanjem preko bande.

Kučma ili oprara?

DSC08128Vrlo često pomagalo za prihvat ribe je oprara, koja ima ogroman broj različitih naziva koji se koriste po cijelom Jadranu a neki od njih su: janka, opara, lopnara, meredov, sak, sačić, špurtil, podmetač, mreža prihvatnica itd. Oprara je u osnovi mrežasta vrečica koja je preko prstena na svom otvoru zakačena na dršku. Za veću ribu, mrežica oprare bi trebala biti od većeg oka te jakog ali tankog konca. Veće oko i tanji konac imaju svoj smisao u pružanju manjeg otpora kroz more, kako bi se njome moglo lakše manipulirati kroz more prilikom ciljanja i prihvata lovine. Prsten može biti metalni, poželjno od čvrste ali tanje prokromske žice radi manjeg otpora, a može biti i preklopni koji je puno manje čvrst ali je oprara kojoj se prsten preklapa i slaže uz dršku puno pogodnija za transport. Drške su najčešće aluminijske, ili od “hand made“ oprari drvene. Po meni je oprara zgodna za manje ribe i ako ne želite kučmom oštetiti ribu, odnosno treba vam živa za bazen i slično.

Za ribe iznad nekih 5 kg je ipak kučma puno zgodnija. Zašto? Prvo, s oprarom nikad, ali nikad ne možete biti tako spretni kao s kučmom, jer oprara pruža otpor kroz more i u nju morate uvući ribu. Zamislite kako može biti nezgodno ubaciti nemirnog živog gofa od 5 kila u opraru, dok s kučmom odradite posao doslovno u jednoj sekundi. Puno ste brži i precizniji, lakše je manipulirati s ribom na kučmi nego u oprari (izvlačenje iz mora), puno je lakše iskontrolirati ribu. Drugo, riba pogođena kučmom je u brodu daleko mirnija, ne baca se i ne stvara probleme. Treće, riba ugiba vrlo brzo, skratili ste joj muke u odnosu na ribu koja nije probijena koja se po pola sata i više guši na pajolama u brodu. Četvrto, kučmom pravilno pogođenu ribu  (malo iza prsne peraje) ćete tako u znatnoj mjeri i otkrviti. To je posebno izraženo kod plave ribe, ali i bijela riba je ukusnija ako je otkrvljena. Peto, osim što ste joj skratili muke, riba koja tako brzo ugine ne stigne kontaminirati meso s toksinima koji se razvijaju prilikom stresa od gušenja dok polako u agoniji ugiba riba koja nije zakučmana. 

DSC02145To je kod nas malo poznata stvar ali vani, a osobito kod Talijana je cjenjenija riba koja je odmah usmrčena i koja je otkrvljena bez obzira bila plava ili bijela. Najkvalitetnija mi se pokazala riba koju dobro pogodim s kučmom da prokrvari, njoj se tako iscijedi krv, poslije 2 minute je properem s morem, malo ocijedim i stavim u tanku šuškavu kesu pa ju cijelu zaronim u led. Argument da se oprarom riba ne oštećuje mi ne stoji jer više meso izgubi na kvaliteti dok se riba guši u stresu nego što izgubi kučmanjem na pravo mjesto. Ja sam to nekako u glavi podijelio ovako: manju ribu (do 2,5-3 kg) ako vidim da je dobro zakačena ne kučmam nego samo najlonom podignem iz mora i prebacim preko bande, a veću kučmam. Ponekad i veće izmorene zubace kad vidim da su dobro zakačeni i da im je izvaljen želudac prebacim bez kučmanja, par puta sam tako dizao ribe od 5 - 6,5 kg. Meni osobno ima u tom kučmanju i nešto simbolike, završni čin prethistorijskog lovca koji savladava lovinu i osigurava hranu. A i uopće nije teško prebaciti veliku ribu preko bande kad vam je tijelo ispunjeno adrenalinom. Najveći su gušti ribu kučmati s kučmom vlastite izrade. Samo nemojte zakučmati sebe ili probušiti gumenjak.

Sva prava pridržana. All rights reserved. Copyright © 2013-2014 Marin Huzjak