Vrijeme je za ribolov

Koliko vam se puta dogodilo da je baš na dan planiran za ribolov osula kiša ravna onoj koja je biblijskog Nou prekvalificirala u brodograditelja? Da ste na vrijeme pogledali put neba, mogli ste pravovremeno obući kišno odijelo. A možda ste i gledali, ali niste ništa vidjeli... Prognostičke karte koje se povremeno mogu vidjeti u okviru TV priloga vezanih uz vremensku prognozu većini ljudi ništa ne kazuju. Tek što uspijete locirati mjesto na koje ste željeli poći u ribolov,slika nestane, a spiker počne bulazniti o premještanju anticiklone sjeverno od pojasa već nečega... Sljedeća slika vam kaže da će sutra kiša, ali ne baš svuda, a vjetar... mjestimično i eventualno... Vjerujte, to zbuni i njih, meteorologe.  Često su službeni meteorološki izvještaji preopćeniti i ne odgovaraju stanjima na manjim i specifičnim lokalitetima. Stoga je glavno pitanje - možete li sami predvidjeti kakvi će vremenski uvjeti vladati idućih nekoliko sati ili dana? Odgovor je - ne uvijek, i ne potpuno pouzdano, ali za ribolov, najčešće ipak da!

Sunce je krivac

Da bismo se mogli ozbiljnije pozabaviti predviđanjem promjena vremenskih uvjeta presudnih za naše ribolovne akcije moramo sagledati nekoliko činjenica. Osnovni uzrok promjena vremenskih uvjeta je položaj Zemlje u odnosu na Sunce. Zvuči jednostavno, ali za sobom povlači niz drugih uzročno-posljedičnih zbivanja.

Ekvatorijalni pojas je najbliži Suncu, pa je zato i najtopliji. Tlak zraka u tom prostoru je zbog zagrijanosti manji nego u polarnom pojasu koji je od Sunca najudaljeniji i samim time i najhladniji. Budući da zakoni fizike ne podnose toliku razliku u tlaku i temperaturi dolazi do gibanja zračne mase i to na način da hladni zrak sa polova nadire prema ekvatoru, podvlačeći se pod slojeve zagrijanog i lakšeg zraka, dok istovremeno topli zrak putuje prema polovima.

Tlak, vlaga i temperatura

Takva bi strujanja imala vrlo pravilnu liniju kada bi zemljina površina bila ravna i kada se Zemlja ne bi okretala. Zbog nepravilne površinske konfiguracije našeg planeta, zračna se gibanja negdje kreću brže, a negdje sporije, dok se ponegdje čak u potpunosti zaustavljaju, pritom se taložeći u velika "jezera". Najsnažnija zračna strujanja se javljaju oko područja niskog tlaka gdje poprimaju vrtložnu formu.

Nadalje, zbog razlike u temperaturi između kopna i mora stalno su prisutna zračna strujanja identična onima između polova i ekvatora samo manjih razmjera. Danju su usmjerena sa mora prema kopnu, dok je noću stvar obratna. Tlak zraka je kao što sam rekao vezan uz temperaturu. Što je zrak topliji to je tlak niži i obratno. Osim toga, niži tlak i povišena temperatura su redovito popraćeni visokom vlažnošću zraka.

Ruža počinje sa tramuntanom

Povezivanje tih činjenica može objasniti većinu vremenskih promjena koje se javljaju na našem moru, od jutarnjeg povjetarca do iznenadnih neverina. Budući da svaki vjetar "nosi" i specifične vremenske uvjete, ključ za predviđanje vremenskih promjena je povezan sa vjetrom koji trenutno vlada ili koji će uskoro zapuhati. Pa pođimo redom, prateći svima znanu ružu vjetrova i to od sjevera u smjeru kazaljke na satu.Tramuntana je sjeverni (N) vjetar. Ime duguje svom porijeklu – Trans montana preko planina. To je vrlo hladan i mjestimično jak vjetar (do 30 čvorova), predznak lijepog vremena. Mada otežava rukovanje ribolovnim priborom, ne bi trebao biti razlog odustajanja. Dapače, na pravim pozicijama se po tom vjetru mogu ostvariti lijepi ulovi. U principu ne traje dugo i nagovještaj je lijepog vremena.

Kad je bura sidi doma!

Bura je opasan i izrazito hladan vjetar. Puše iz sjeveroistočnog (NE) smjera (ali isto tako i iz bilo kojeg dijela prvog kvadranta) uzrokujući oštre i kratke valove. Trganjem kresta valova stvara fumarelu, morski dim sastavljen od raspršenih morskih kapljica pretvorenih u slanu prašinu. Fumarela je izrazito pogubna za brodolomce jer im pored svih nedaća onemogućuje disanje. Jedan od najsigurnijih predznaka bure je tzv. kapa, nakupina oblaka na planinskim prijevojima uz more. Uzrok stvaranja kapa je jezero hladnog zraka zaustavljenog planinskim masivom. Tako sakupljen zrak će najprije procuriti preko najnižih prijevoja, a zatim i preko cijele planine. Obrušavajući se, bura dobija još jednu vrijednost – mahovitost, koju ostali vjetrovi Jadrana srećom nemaju. Mada se na nekim dijelovima Jadrana za burnih dana uspješno love lignje i brancini, pravilo je da se po buri ne izlazi na more.

Posebno je neugodna tzv. škura bura. To je bura uzrokovana ciklonom koja se kreće duž jadrana. U toj situaciji na južnom Jadranu puše jugo, a na sjevernom bura popraćena oblačnim nebom, a nerijetko i jakom kišom. Najjači udari bure u Hrvatskoj su zabilježeni na Masleničkom mostu 21, XII 1998. godine. Bura je tada dosegla brzinu od 69 m/s, ili 248,40 km/h!

Po levantu 

Slijedeći smjer kazaljke na satu dolazimo do levanta. To je težak i mutan vjetar istočnog (E) smjera. Donosi oblačno i hladno vrijeme. Najčešće se javlja krajem zime i zna "prikovati" ribare po nekoliko dana. Ne treba ga brkati sa jutarnjim povjetarcem koji se javlja sa izlaskom sunca, a nestaje čim se uspostavi temperaturna ravnoteža. Mada je u periodu kada se ovaj vjetar javlja ribolov znatno lošiji nego u toplijim mjesecima, dobri se rezultati mogu postići u vrijeme kalivanja levanta. Naime, prelazak levanta na vjetrove južnog smjera budi riblji apetit što poznavaoci zimskih pošta itekako znaju koristiti.

Boli glava...

Jugo je vjetar koji donosi teško i tmurno vrijeme. Puše iz pravca jugoistoka (SE) i zbog zemljopisne položenosti našeg mora može razviti najviše valove (10,8 metara!). Opasan je za nautičare koji ignoriraju predznake i dozvole da ih jugo uhvati na udaljenim i nezaštićenim pozicijama. Za razliku od bure, jugo uvijek postepeno jača ostavljajući dovoljno vremena za pravovremeni uzmak u sigurnost luke. Tmurno nebo, vlažan vjetar iz jugoistočnog pravca, te visoke plime uz mrtve valove su sigurna najava juga.

Mada je jugo vjetar "boliglav", ribe na to očito ne gledaju tako. Najbolji rezultati se postižu upravo u početnoj fazi juga koja se, na radost svih ribolovaca, ponekad protegne i na cijeli dan. Kao što postoji škura bura tako postoji i vedro, anticiklonalno jugo, palić ili palac. Nešto slabiji od klasičnog juga, palac donosi velike količine soli, što je pogubno za bilje koje nakon toga ostane kao spaljeno. Takvo jugo vole samo jedriličari i ribolovci kojima ne smeta vjetar u lice.

Zimska drama

Oštro je vjetar južnog smjera (S). Malobrojni ga razlikuju od juga. No to je vrlo opasan vjetar i za upućene signal za neposrednu opasnost. Skretanjem zračnih struja sa juga prema zapadu dolazi do jačanja najomraženijeg vjetra među pomorcima i svim ljudima sa mora – garbina. Snažan vjetar jugozapadnog (SW) smjera na moru stvara ukrižene valove po kojima je nemoguće ploviti. pravo iz tog razloga treći kvadrant ruže vjetrova zovu grobnicom brodova. Siguran predznak garbina je iznenadna tišina nakon koje se javlja karakteristična "greda" na jugozapadnom obzorju – oblaci su sa donje strane gotovo ravno odrezani, otkrivajući traku vedrine. Nažalost, nastavak tako dramatičnog obrata je često još gori. Pulenat, snažan vjetar zapadnog(W) smjera je izrazito poguban za sve luke okrenute prema zapadu. Udružen sa jugom, oštrim i garbinom strava je svakome tko se zatekne na otvorenom moru, ali isto tako i na zapadnim stranama naših otoka.
Takav razvoj događaja je najčešći zimi. Ljeti će pulenat biti znatno slabiji. Velika količina vlage koju nosi nalikuje jugu no u toplim mjesecima nema onu zimsku snagu te se najčešće nakon kraćeg vremena stopi sa maestralom, ljetnim povjetarcem bez koga se na našoj obali ljeti ne bi moglo disati.

Ljetna blagodat

Maestral je vjetar sjeverozapadnog (NW) smjera. Vezan je uz lijepo vrijeme, a posljedica je stapanja etezija, stalnog strujanja zraka iz pravca zapada i zmorca, dnevnog vjetra sa mora uzrokovanog temperaturnom razlikom između kopna i mora. Rijetko kada izazove veće valove i najčešće je spojen sa dobrim uspjehom u ribolovu. Za maestrala je posebno atraktivan ribolov pod pjenom, na hridima okrenutim zapadu, kada se ispod zapjenjene površine dolaze hraniti velike salpe, kantari, picevi...

Oblaci kao predznaci

Pogled prema nebu nam, jednako kao i vjetrovi, može dati prognostičke informacije. Kumulusi, veliki bijeli, grudasti oblaci su najčešće predznak lijepog vremena. Formiranje manjih kumulusa nad vanjskom linijom otoka nagovještava skori dolazak maestrala. Omraženi "rođak" dobrih kumulusa je kumulonimbus, olujni oblak. Ogromnih dimenzija, sivo-crne boje, predznak je olujnog nevremena. Često je popraćen jakim vjetrom koji putuje pred njim, te sijevanjem i grmljavinom.

Pojava cirusa, rasperjanih oblaka nalik raščupanoj vati, na zapadnom horizontu najava su naglog pogoršanja. Slijede ih gušći i niži oblaci koji "zovu" nevrijeme.

Na kraju dana

Sunčevi su zalazi oduvijek kod ljudi budili proročanske nagone, a znanost je neke od njih i potvrdila. Stara maksima poznata širom Dalmacije "Rosso di sera bel tempo si spera" je vrlo istinita. Crveni zalaz sunca znači lijep sutrašnji dan. Ukoliko je zalaz izrazito jasan, a sunce sve do potpunog nestajanja vidljivo, prognoza lijepog vremena može biti i dugoročnija. Ukoliko se za oblačnog zalaza sunce probije u pojas vedrine između oblaka i mora, možemo očekivati poboljšanje, ali ako zalaz ostane mutan i bljedunjav, ubrzo slijedi pogoršanje. Halo je atmosferska pojava u kojoj se zbog loma svjetlosti kroz kristaliće leda u cirostratusima, sunčeva svjetlost raslojava na boje. Tada je unutarnji krug uz sunce crven, a vanjski zelenkastoplavkast. Halo je predznak pogoršanja vremena.
Duga nastaje zbog loma svjetlosti, a može se vidjeti kada se opažač nalazi između kiše i sunca. Popodnevna duga se nalazi na istoku i znak je poboljšanja vremena, dok se jutarnja nalazi na zapadu i predznak je kišnog dana. Kad se na obzoru čini da su punte otoka odignute od mora možemo očekivati nastavak vedrog vremena, Nasuprot tome, ako se čini da su otoci zaronjeni u more nastupiti će pogoršanje.

Plime i oseke

Redovita izmjena plima i oseka je garancija stabilnog vremena, no razni drugi čimbenici mogu taj slijed poremetiti pa stoga možemo očekivati skoru promjenu vremenskih uvjeta. Plima može biti najava juga koji je more potjerao pred sobom. Isto tako kada se učini da jugo slabi, a plima ne opada može se očekivati nastavak južnog i kišovitog vremena. Velike oseke su najčešće utvrđivači stabilnog i vedrog vremena. Pa sad, ukoliko možete povezati sve nabrojano, možda i uspijete na kratke staze predvidjeti promjene koje mogu utjecati na ishod ribolova. Ja se osobno baš i ne obazirem na vremenske uvjete i odlazim u ribolov kad god mi obaveze dozvole. Često se dogodi da se vratim mokar ili promrzao, ali to daje posebnu draž ovom zasigurno najljepšem sportu.
A ukoliko nemate povjerenja u vlastitu procjenu uvijek vam ostaju meteorolozi. Na adresi yr.no možete pronaći pouzdane prognostičke karte razumljive i običnim korisnicima. Stranica je norveška, a kako norvežani znaju da će u Čeprljandi padati kiša baš u četiri popodne, ne znam, ali znam da svaki puta pogode.