Vrime lovi ribu!

Sve je odrađeno savršeno, od pribora do pozicije, ali ulov je izostao! Neće pa neće! Možemo dubiti na glavi, ali ako vrime ribi ne paše uloviti ćemo jedno veliko ništa! 

Prilazeći jednom puntalu brancin sretne podlanicu. Di si pošla? -A evo bižin iz kraja, sad će jako jugo. -Ma si luda?!? Sad će počet najbolje doba za obid! -Ma strah me da me ne rascopa o neku stinu. Ja ću kad se smiri doć poist par izmrcvarenih rakova. -Ja sam se zaželio gavuna iz pjene, pa idem sad. Ako bude sriće moga bi omastit brk i s kojim ciplićem. 

Vedro i oblačno

Odavno je poznato da je hranjenje riba usko vezano uz vremenske prilike. Za razliku od ljudi, ribe vrijeme doživljavaju na drugačiji način. Tako je oblačno vrime često za ribolov bolje od sunčanog. To je najviše izraženo kod lignjolova. Oblaci su nam tada najbolji saveznici. Dnevni lignjolov po oblačnom vremenu zna biti vrlo izdašan, a rezultati su višestruko veći nego u odnosu na lov po vedrom vremenu. Oblacima pokriveno nebo omogućuje cjelodnevni lignjolov, što je posebno važno panulašima za pribaviti ješku za gofa i cara. Prošlu jesen nisam imao s tim nikakvih problema – kad god bih poželio lignju, dobio bih je u roku par minuta ako je oblačno, u sred dana! Samo im treba pronaći logu. Osobno sam čak i u noći obasjanoj mjesečinom lovio bolje lignje kad je mjesec bio zaklonjen tankim slojem oblaka. Međutim, mjesec se kroz takav sloj mora vidjeti, jer ipak je čista misečina puno bolja nego kad se mjesec uopće ne vidi jer je u potpunosti zaklonjen oblacima.  Ovo s misecom i oblacima u potpunosti vrijedi i za brancine koji ludo rade po "zamučenoj" misečini. Ne treba posebno naglašavati koliko brancini po danu vole oblačno vrime. U pravilu će po danu gristi samo ako je oblačno. Međutim ne treba zaboraviti koliko je noćni lov brancina uspješniji od dnevnog. Osobno ih lovim panulom samo noću, tj. od zalaska pa sve do izlaska sunca. Najbolji rezultati su u sumrak i svitanje, ali i kroz noć postoji kratak period iza smjene korenta, kad korenat jako zakuva, pa brancini polude. Zubace sam u pravilu bolje lovio po sunčanom vrimenu, pogotovo zimi. Ljeti je obrnuto. Po najvećim vrućinama riba jako slabo radi pa kad svane oblačan dan to u pravilu znači zubonju na gradelama. Kod gofa mi se pokazalo čak obrnuto. Ljeti sam ih nešto više lovio po suncu a u jesen po oblačnom vrimenu. Sunčano mirno vrijeme je dobro zimi, pogotovo za parangale. 

Magla i kiša 

Magla isto može biti super za ribolov. Maglovita svitanja i jutra su kao stvorena za panulivanje brancina, isto kao i magla noću za vrijeme punog mjeseca. I lignja obožava maglu i danju i noću, baš kao i sitnu kišicu. Brancine bih pred kišu izvrsno lovio ali čim prve kapi kiše padnu na površinu više ga ne mogu dobiti na panulu, ili jako rijetko. Poslije kiše je dobro loviti sparide u samom kraju. Naime, kiša ispire sa stijena soli, minerale, razne sitne životinjice koje dospiju u plićak. To mami rakove, kozice, puževe, sitnu ribu, a za njom dolazi i krupnija riba itd. S prestankom kiše se često poklopi i plima jer je razina mora porasla zbog sniženog tlaka zraka. U tom trenutku tlak počne napokon rasti i riba dobije volju. Salpe i cipli su tada posebno aktivni, a znamo da su omiljena hrana velikom brancinu, a pogotovo lici koja zna biti kapitalnih dimenzija. S namjerom hranjenja u kraj dolaze i podlanica, pic, sarag, ovčica i druge zanimljive vrste. 

Bonaca 

Bonaca je ljeti u pravilu jako loša za veliku većinu riba. Riba je aktivna kratko vrijeme u zoru i oko zalaska sunca. Ako već lovite po bonaci onda je bolje po oblačnom vremenu. Noću je druga stvar. Po nočnim bonacama sam odlično lovio brancine. Ljetne noći uz bonacu i misečinu su izvrsne za fratre, podlanice i sarge, a zna dobro gristi i pagar. Bonaca je za lignju izvrsna. Bolja je od ikojeg vjetra, jer lignja voli mirno, meko vrime. Za razliku od ljeta, jesenske dnevne bonace znaju dobro davati zubace i gofove, kao i većinu drugih ribljih vrsta. I zimi su bonaca i mirno vrijeme dobri za lov po brakovima. Grabljivice iz reda plave ribe koje se love panulom pri površini ne vole bonacu. S vjetrovima su stvari malo kompleksnije. Svaki vjetar ima svoj uzrok nastanka, svoje karakteristike i smjer. Ribe osjećaju sve te razlike i prema njima se različito ponašaju. 

Maestral

U pravilu vrlo povoljan vjetar za ribolov. Najčešći je ljeti, kad zapuše sredinom dana. U tom trenutku, kad maestral počinje i jača, vrlo se često zaleti zubac na panulu. Po maestralu sam sredinom dana dobro lovio velike oćade (ušate) varalicom. Dubina 3-9 metara, varalica ispod površine. Dobar je pins i sve što svjetluca, ali najvažnije od svega je brzina od 5 milja na sat i da varalica bude oko 40-50 m iza broda gdje još ima pjene. Meni je to odlično išlo iz gumenjaka jer ih manji gumenjak ne preplaši puno a pri brzini od 5 milja stvara jako puno pjene. Ljeti sam po jakim popodnevnim maestralima izvrsno lovio gofove, i to dok god pojačava. Dok ne zapuše uopće ne lovim, odnosno lovim iglice za ješku. Kad lagano zapuše lov gofa počinje i traje dok god vitar pojačava. Kad sam se već dotakao iglica, samo da kažem da se dosta bolje love po lagano valovitom moru nego po bonaci, a najbolje upravo po maestralu, s tim da je sunčano bolje od oblačnog vremena. Lagani popodnevni maestral je izvrstan za podlanice. Svoju prvu sam ulovio tamo negdje u 6. razredu osnovne baš po takvom vremenu. Zaletila se na pjeskovito kamenitom terenu na komadić ugrca na najmanjoj natjecateljskoj udici. Udica ju je zakačila izvana za kožu malo iznad gornje usnice. Imala je oko kilo, ali meni je u tom trenutku izgledala valjda kao danas zubac od 10 kila. Ako puše jako, podlanica se bolje lovi kasnije popodne, kad vitar počne slabiti pred bonacu. Jači maestral je zamutio more i napravio dar-mar u kraju, isprevrtao šljunak i ranio mnoge sitne organizme po koje dolazi podlanica koja neće propustiti priliku da se njima pogosti. A nema razloga da ne naleti na vašeg volka ili crva. Diplodusi (sarag, fratar i pic) se također mogu očekivati u kasno ljetno poslijepodne uz maestral u opadanju, baš kao i jata velikih salpi ako je plima. I brancin na zalaz sunca doleti u kraj po svoj danak u zamućenom moru. Maestral jakorijetko ostane puhati još sat vremena nakon zalaska sunca. To mi se pokazalo dosta lošim za brancine kao i za lignje.

Tramuntana 

Dosta dobar vjetar za zubaca pogotovo ljeti kad tek počne puhati i dok je u jačanju je tramuntana. Isto tako i za gofa. Zapravo kad pogledam, najbolje ulove gofova sam imao po tramuntani, na početku čim zapuše. Za sparide koji se dolaze hraniti u kraj (podlanica, pic, sarag, fratar itd.) u pravilu nije povoljna ali ako prestane puhati prije zalaska sunca onda spomenute vrste prilaze obali i jedu račiće, crviće i ostale sitne beskralježnjake koje tramuntana ostavi u mutežu za sobom. Tu svoju priliku dolazi tražiti u sumrak i brancin ali mora biti bonaca. Dosta sam ih se nalovio po noćnim bonacama ako je more bilo mutno od jake popodnevne tramuntane. Ako tramuntana nastavi puhati i nakon zalaska sunca, nije rijetkost da potraje još 2-3 sata u noć. Po meni to predstavlja jako nepovoljnu situaciju, brancini su nervozni i jako se loše love a lignje skoro nikako. Lignje ne podnose tramuntanu uopće, ni po danu ni po noći! Idem na more, puše tramuntana a je već znam da me čeka živciranje i premještanje s pozicije na poziciju svaki tren da bi nekako ulovio 5-6 liganja da imam sutra za panulu. Onda mi to malo što sam ulovio stuku ujutro kantari... Neka! Imam takav predvez da ulovim svakog kantara većeg od po kila koji napadne lignju. Kantar je po meni nezasluženo podcijenjena riba. Pečen na gradele je izvrstan! Evo, kad sam se već toga dotakao, i gof je nezasluženo podcijenjen! Pečen na žaru mi je čak ukusniji od zubaca. Jedino što je zubac odličan i kad se ohladi, a tu gof zaostaje. No o ukusima se ne raspravlja, pa se vračam na glavnu temu. Zimi je tramuntana uglavnom loša za ribolov, ali zna dobro dati zubace dok je u jačanju po sunčanom vremenu, i to na plićim pozicijama, što je neuobičajeno za taj dio godine.

Bura 

Meni najdraži vitar u ribolovu je bura. Tlak raste, dolazi anticiklona i lijepo vrijeme. Riba ima volju. Kad zapuše ljeti, zubac je sigurno u brodu. Zapravo, u srpnju po najvećim vrućinama se zubac na izlovljenim i osiromašenim terenima uopće ne lovi. Tek kad zapuše bura krajem srpnja - početkom kolovoza zubac se počne loviti, da bi lov kulminirao u jesen. To jutro kad zapuše bura polude i halapljivo gutaju iglice kao da nisu danima jeli. Početak bure, pogotovo jake, izvrstan je za zubaca u svako doba godine. Zimi po jakoj sunčanoj buretini ako uspijete pronaći zaklon u kojem se može raditi (panulivati) uspjeh ne bi trebao izostati, ako ih ima na pošti. Bura je po meni daleko najbolji vitar za noćno panulivanje brancina, barem na mojim pozicijama. Što jača to bolja. Puno puta sam izašao namjerno na more kad zovu jaku buru. Tip me u marini čudno gleda, ništa mu nije jasno, a "kapa" oblaka od bure se nakostriješila na Velebitu. Svi brodovi su u portu, a ja jedini izlazim, pa mi je pomalo i neugodno. Al znam što me čeka na pošti u zavjetrini. Sutra istom onom tipu pokazujem ledenicu. -Bravo, bravo, progovara, s "možda ipak nisi lud" bojom glasa.  Slijede neizostavna žicanja nacrta konstrukcije panula, opisa pošti itd. Sve je to za ljude. Kad se poklope sumrak, početak bure u jačanju i jaki korenat koji je počeo malo prije zalaza sunca, brancini na pojedinim lokacijama tako halapljivo napadaju da ih se može loviti na svakakve varalice na koje inače ne grizu, svakakvih boja, a debljina najlona im u tom trenu gotovo uopće ne smeta. I lignja jako voli buru, doduše ne jaku. Sumrak i početak bure znaju biti čarobni, doživio sam da lignje napadaju skosavicu svega 3-4 metra po krmi broda a još je takorekuć dan. Zapravo velik broj ribljih vrsta voli početak bure. Međutim nije dobro kad bura puše nekoliko dana zaredom jer riba posve izgubi volju. Bura je za gofa dvosjekli mač. Ima situacija kad izvrsno rade, a ima situacija i kad su tu ali nikako ih nije briga za iglice koje im se nude na panuli. Znam da su tu, još ih i na sonderu vidim, ali ne mogu ih nikako isprovocirati na griz. To je nekad jednostavno tako i ne bi bilo zanimljivo kad bi u ribolovu mogli sve predvidjeti i uvijek uloviti. Nekad se doma treba vratiti praznih ruku, da bi drugi put kad uloviš to znao više cijeniti.

 Jugo 

Za jugo će vam svaki ribolovac reći nešto drukčije. Moram priznati da s ovim vjetrom nisam na “ti“. Nikako ja s jugom na zelenu granu. Definitivno mi nije među dražim vjetrovima. Zubace sam loše lovio po jugu, bar ne koliko sam htio. Ovdje bih napravio usporedbu juga i bure što se tiče dubine na kojoj se zubaci hrane. Po mom iskustvu, pokazalo se da u isto doba godine, pri istoj temperaturi mora, zubaci po jugu grizu na dubljim pozicijama nego za vrijeme bure. Naprimjer listopad. Po jugu na 40, a po buri na 25 metara. Zubac se može dobro loviti prije jakog juga, ponekad i po skroz laganom jugu, tek toliko da malo pirka. Netko drugi će vam reći da ih po jugu uvijek izvrsno lovi. Možda ovisi i o akvatoriju, a možda ja ne znam dobro loviti. Ozbiljno, imam averziju prema tom vjetru pa uvijek lovim s pola volje, nikad ne izoštrim sva čula, onako kako je to potrebno za panulivanje. Nisam se ni liganja nešto previše nalovio po jugu. Svi, pa i literatura, spominju to jugo kao dobar vjetar za lignjolov a ja uvijek slabije prođem nego po bonaci ili recimo buri. Eventualno pred jako jugo znam dobro uloviti. Jugo je izvrstan vjetar za brancina. Obično je po jugu oblačno, pa je i to dodatni i itekako značajan faktor. Jugo u kraju stvara mutež i pjenu koji brancinu predstavljaju izvrsne uvjete za kamuflažu, zasjedu i lov. Zbog oblaka je smanjena vidljivost, a valovi otežavaju lovini bijeg i slobodno kretanje. Mnoge ribe se i ozljede prilikom snažnog udaranja valova o kraj te tako postaju lak plijen vrlo okretnom i spretnom plivaču – brancinu. U nekim prolazima s jakim korentom mu jugo jednostavno ne paše, pa se tu puno bolje lovi za vrijeme bure. Palamida je jedna od riba koja se dobro lovi kad je more malo valovito od juga. Lagano jugo je u početku dobar vjetar i za mnoge druge riblje vrste. Riba osjeća da dolazi 2-3 dana lošeg vremena pa poveća aktivnost da se unaprijed nahrani. Solidno se lovi i gof. Po jakom jugu se dobro love jegulje u portima i na ušćima. 

Levant 

Još jedan vitar oko kojeg su podijeljena mišljenja je levant. Osobno mu nisam sklon. Zubatac zna dobro gristi po levantu, ali još bolje grize ako puše bura po levantu. S lignjama sam uglavnom lošije prolazio, često i vrlo loše. S gofovima je situacija tako-tako. Na brancine mi ne pada na pamet ići kad zovu levant. Valjda se nikad nisam proslavio. Rijetko je snažan u tolikoj mjeri da potpuno onemogućava plovidbu ili ribolov. Ima ribolovaca koji vole ovaj vjetar. Kažu da je dobar za većinu riba, recimo kod ribolova parangalom.

Pulentada 

Punenat, pulenat ili pulentada je vjetar koji puše iz smjera zapada, ponekad i jugozapada a obično je povezan s dolaskom neverina. Vrlo opasan vjetar jer nerijetko iz bonace dosegne brzinu od više desetaka čvorova za samo nekoliko minuta, a sam vjetar je pratitelj grmljavinskog nevremena s jakom kišom ili ponekad i tučom. Ovaj vjetar je opasan zbog još jedne činjenice. Pred početak vjetra i na samom početku riba nerijetko ludo grize, a ribolovac zaboravlja na opasnost ili odgađa hitni odlazak u najbliži siguran porat. Pred nevrijeme tlak zraka naglo počinje padati. Zbog toga se plima naglo diže i tu znaju biti strahovito jaki korenti. Riba tako osjeća da dolazi frka, i zbog želje da napuni zalihe energije halapljivo grize sve što je jestivo oko sebe – riba poludi! U tim trenutcima se mogu ostvariti fantastični ulovi i dozvoljen zakonski limit prekoračiti u roku odmah. Jednom smo s brodom lovili na tunju ispred porta na jednom otoku, neposredno pred neverin. U roku par minuta smo ulovili 5 velikih piceva, svi brača nešto ispod kila po komadu. U zadnji tren smo pobjegli u porat, a 10 minuta kasnije je prošla pijavica oko 100 metara od nas. Dosta puta sam imao jako dobre ulove brancina neposredno pred neverin. Jednom sam pred neverin zakačio zubaca panulom za leđa. S lignjama i parangalima ista stvar. Ljeti po najvećim vrućinama redovito ulovim preko 10 liganja u sumrak pred neveru. Pa zadovoljno odem leći jer znam da će ujutro pasti zub. Ja sam uglavnom u ribolovu puno bolje prolazio prije nevere a ne poslije. Tako će vam mnogi ribolovci reći da pred neveru loše love, ali zato poslije kad se sve smiri i kad tlak počne rasti love dobro. Samo nemojte zaboraviti da je loviti neposredno pred neveru vrlo opasno i blizina sigurnog porta je imperativ.

Temperatura 

Temperatura je vrlo značajan faktor u životu riba. Temperatura određuje gdje će se riba kretati, kad će se mrijestiti, kada će jesti i kolikim intenzitetom, na kojoj dubini će boraviti itd. U toplijem dijelu godine u okomitom vodenom stupcu nalazimo različite temperature. Uz to vezujemo pojam koji se zove termoklina (termoklin). Malo se miješaju različita značenja tog pojma pa neki pod termoklinom misle na različite temperaturne slojeve (dijelove) vodenog stupca (obično ih ima 2-4), a drugi samu granicu između tih različito zagrijanih slojeva zovu termoklinom. Zubatac se nastoji držati u toplijem sloju ali odmah iznad granice sa hladnijim. Mnogi o ovome vode računa prilikom panulivanja pa paze da panula ide po točnoj dubini na kojoj je i termoklina. Mislim da zubacu kad je gladan termokline ne predstavljaju problem, međutim, ako nije gladan, lakše ga je isprovocirati na ugriz ako ne mora ulaziti u hladniji sloj mora. Gofovi u proljeće u Jadranu pred mrijest zalaze na sjever koliko im temperatura dopušta. Tu ostanu do kraja ljeta kad se opet pomiču još malo više na sjever radi jesenskog hranjenja. Što je temperatura mora u proljeće viša od prosjeka, to će pojedine mase gofova provesti ljeto sjevernije. Već desetak godina gofova na ljeto i jesen ima i u Istri, uglavnom zbog globalnog zatopljavanja. Općenito je temperatura od presudnog važenja za kretanje plave ribe. Srdela naprimjer, ugiba na temperaturama ispod 10 °C. A znamo da je srdela hrana krupnoj plavoj ribi, koja ju prati. Ove godine je na poštama na kojima obično lovim temperatura ispod proljetnog prosjeka, pa me strah da će se gofovi pojaviti tek kasno i u blijedom izdanju.

3 utjecaja mjeseca 

Iako mjesec baš i ne spada u atmosferske prilike, ipak ga moram spomenuti zbog njegovog golemog utjecaja na more i život u njemu, a time i na ribolov. Mjesec utječe na 3 načina na ribe i organizme u moru, od toga su 2 utjecaja izravni, a treći je neizravan. Jedan od izravnih utjecaja je mjesečeva svjetlost koja dolazi do izražaja noću. Nama je važna posebno u lignjolovu, ali i u ostalim oblicima ribolova gdje je misečina važna, kao npr. noćni odmet za podlanicu i fratre po misečini, ili noćna panula za brancina. Uvriježeno je mišljenje da se ugor najbolje lovi noću. To je samo djelomično točno. Naime, manji ugori (među kojima brojnošću dominiraju takozvani “špigeti“) se najbolje love noću, dok veliki, kapitalni ugor u pravilu više jede po danu. Drugi izravan utjecaj je gravitacija mjeseca koju ribe izravno osjećaju. U kojem je god položaju mjesec u odnosu na Zemlju, ribe osjećaju njegovu gravitaciju i u svakom trenutku znaju gdje je mjesec. Većina vrsta posebno voli izlazak i zalazak mjeseca. Jako sam dobro lovio i lignje i brancine na pad miseca (zadnjih sat vremena prije nego mjesec zađe), pogotovo 2-3 dana iza mine (mlađak). Treći utjecaj mjeseca, iako neizravan (posredan), je u stvari daleko najvažniji. Isto je vezan za gravitaciju mjeseca, a riječ je o morskim strujama koje izazivaju plimu i oseku. Ovaj utjecaj je toliko golem da ću njemu posebno posvetiti cijeli jedan tekst u jednom od sljedećih tekstova. 

O utjecaju vremena na ishod ribolova bi se uvijek moglo još pisati, tim više što svatko ima neka svoja iskustva, koja se od ribolovca do ribolovca pomalo razlikuju. Najbolji savjet koji mogu dati je da opažate događanja i promjene oko sebe dok ste ne moru i da to povezujete sa svojim (ne)uspjehom u ribolovu. Svaki zaključak treba u početku uzeti s rezervom, u najmanju ruku zato što svako pravilo u ribolovu ima svoju iznimku. A tek kad skužite da postoje iznimke od iznimki... Ne dajte se obeshrabriti! Da li je “Mirno more!“ nakon svega gore napisanog o vjetrovima uopće prigodna?

Sva prava pridržana. All rights reserved. Copyright © 2009-2012 Marin Huzjak