Portal za ljubitelje mora, ronjenja i ribolova

Kako uspješno loviti arbune na kraju zime

4Arbun je riba jata i rijetko se kada odlučuje za samotarski život. A i kad se to dogodi to ne traje dugo, već se u kratkom vremenu združi s još jednim takvim novopečenim samotarom ili se jednostavno pridruži prvom jatu na koje naiđe. U pravilu bira generacijski slične ribe tako da jato čine jedinke manje-više jednake veličine. To je važan podatak, jer se nakon izvlačenja prvog arbunamože se očekivati da su i ostali koji bi se mogli uloviti na toj poziciji sličnih gabarita. Naravno, iznenađenja uvijek postoje, a stara poslovica govori - gdje su mali tu su i veliki. Arbun je riba iz obitelji ljuskavki, karakteristično crvenkaste boje, krupne glave i dobro razvijenih peraja. Zadržava se uz pjeskovito-ljušturasto dno i eventualno neposredno iznad njega. Tih nekoliko uistinu osnovnih podataka zapravo govori jako puno o njemu, naravno, sa stajališta udičara. Arbun je dnevna lovina i kao takav je u neprestanom pokretu za hranom. Hranu traži na dnu, prevrćući gornji sloj u potrazi za mekušcima i nižim beskralješnjacima. Ima vrlo oštro izraženo čulo mirisa i okusa dok bočnom linijom jasno hvata svaki pomak u neposrednoj blizini, ali i na većim udaljenostima. Najdraža su mu hrana sitni rakovi, crvi i naravno, nedorasli glavonošci i sitnija riba. Opremljen je sjekutićima, ali i kutnim pločama kojima uz jake i razvijene čeljusti s lakoćom drobi hranu.

Premda je na dnu uglavnom uposlen prebiranjem, i stoga glavom lagano nagnut rema dnu, u tren se oka, pomoću snažne repne peraje poprilično eksplozivno može pokrenuti. Tu je eksplozivnost u stanju zadržati do kraja svog bijega koji ipak ne traje dugo, jer arbun nije plivač na duge staze.

Osnovni pribor

3Poznavajući te osnove podatke nije teško složiti pribor za lov arbuna. Štap ne bi trebao biti kraći od 3,6 metara, s tim da bi trebao imati osjetljiv vrh kojim ćemo uspješno detektirati potez ribe. Rola ne mora biti predimenzionirana, jer se lov odvija na dubini od 20 pa najviše do šezdesetak metara, tako da bi okvirno gornji kapacitet role trebao biti 100 metara strune od 0,35 mm. Olovnica koja se koristi je najčešće 60 do 80 grama, a budući da prosječna lovina rijetko kada prelazi pola kilograma, rola ne mora nužno biti remorker. Ipak, dobar prijenos uz miran i gladak rad će ribolov učiniti ugodnijim i lakšim pogotovo kada se lovi više sati za redom. Za osnovnu strunu bi trebalo odabrati upredenicu kojom se uspješno detektira svaki pomak na drugom kraju. Osim toga, zbog malog promjera u odnosu na nosivost, u kurentu će pružati znatno manji otpor nego klasična najlonska struna. Najlonski monofil je u lovu arbuna preporučljivo koristiti jedino ako se lovi iz ruke. Priče o potrebi kompenziranja snažnih udaraca lovine na udici elastičnošću i rastezljivošću strune, samo su priče, jer taj posao ako je oprema dobro odabrana odrađuju elastičnost štapa i dobro ugođena kočnica role.

Predvez i olovnica

2Predvez za lov arbuna je vrlo jednostavan. Na osnovu promjera oko 0,30 mm postavljaju se tri prame promjera od 0,22 do 0,25 mm. Naravno, fluorokarbon je u formiranju predveza nezaobilazan. Najdonja prama bi s osnovom trebala biti spojena neposredno iznad olovnice, tako da nakon spuštanja lovi na dnu. Prame su različitih dužina što je određeno ponajprije dobom godine tako da bi u ovom periodu najprikladnije bilo da najgornja prama bude duga oko 35 cm, srednja oko 40, a najdonja od 60 do 80 cm. Udice su uvijek otvorena tema za beskrajna debatiranja, no u ovom, još uvijek hladnom razdoblju, prednost treba dati tankim žičanim modelima kakvi su chinta ili yamame koji su u principu ekstremno oštri i uz malo kalkulacije bez naprezanja po sistemu tko je jači sasvim dovoljno nosive. Za one koji nisu dovoljno vješti ili su pak skloniji jačim udicama, modeli sode bi trebali biti sasvim zadovoljavajući. Spoj prama i osnove se može ostvariti na razne načine no spoj preko tehnosfera je ipak daleko najkvalitetniji, jer omogućuje najprirodniju prezentaciju. Istina je da za formiranje takvog predveza treba potrošiti malo više vremena, ali rezultatom se to vrijeme lako iskompenzira.

Izbor boje olovnice je također tema za sebe. Budući da riblji vid nije do kraja istraženo područje, još uvijek je zagonetka kako ribe vide boje nakon što izađu iz dometa sunčevog spektra. Naime, crvena se boja gubi već nakon prvih desetak metara no činjenica je da se s crveno obojanim olovnicama postižu puno bolji rezultati i na velikim dubinama, čak i preko 90 metara. Odmah uz crvenu boju, rame uz rame stoje i crveno bijele olovnice, nakon čega slijede narančaste pa žute.

Pažljivo s kontrom

1 1Za ješku se mogu koristiti svi animalni mamci, pri čemu su gambori, rakovi samci, dagnje i lignje na prvom mjestu. Griz arbuna u ovo doba godine je rijetko kada potpuno jasan i nedvojben. Najčešće se radi samo o laganom i donekle neodređenom povlačenje vrha štapa na koji se ne smije odmah reagirati. Ako je ješka dobro pokrila udicu, i ako je udica dovoljno tanka i oštra, ribi treba dati priliku da je do kraja proguta ili barem pokuša progutati. U principu, kontrirati treba tek nakon drugog ili trećeg takvog povijanja. Preuranjena kontra može rezultirati lošim kačenjem, ili još gore ranjavanjem ribe nakon čega slijedi njen bijeg. Ako se tako ranjena riba stigla osloboditi udice na udaljenosti od nekoliko metara nakon kačenja, velika je šansa da će njen panični bijeg za sobom povući i ostatak jata nakon čega slijedi lov u bunaru. Ako se pak arbuni nalaze pod barkom, ali ne reagiraju. Odizanje pa spuštanje olovnice tako udari u dno, može ih probuditi i privući im pažnju, nakon čega kreće kalkulacija oko griza i kontre.

S brumom u ovo doba godine treba biti oprezan, jer je metabolizam kod većine riba pa tako i kod arbuna još uvijek usporen, što znači da ih nekoliko boljig zalogaja lako mogu nahraniti nakon čega možemo zaboraviti na ribolov. Ako je razmak između grizeva velik tada je potrebno popustiti sistem, odnosno, strunu držati labavo napeto do trenutka griza nakon čega treba izvući metar strune i čekati iduće povlačenje. Ovakvo popuštanje će kod arbuna produbiti povjerenje i omogućiti slobodnije gutanje, a potom i sigurnije kačenje.

Naravno, kod arbuna koji su snažno povukli, a što je zapravo tipičan arbunski griz, kontrirati treba odmah. Nakon kačenje nema potrebe za brzinom. Naime, lov arbuna se u pravilu odvija na ravnom dnu, a i ako se lovi na hridinastom terenu, arbun nikada neće pokušati zavući sistem u procjep već će se uvijek nastojati kretati u dubinu prema ravnom dnu.

Pucanje mjehura

Stoga, nakon što je ostvareno kačenje, kreće se s izvlačenjem lovine vodeći računa o snazi otpora, te u skladu s tim i kutem pod kojim stoji štap te o zategnutosti kočnice koju po potrebi treba popuštati i zatezati. Cijelo vrijeme treba imati na umu i promjer prama te način na koji su spojene, pri čemu je njihova nosivost detalj koji u kombinaciji s teretom, odnosno otporom koji riba pruža, određuje režim izvlačenja i zategnutost kočnice.

Arbun je borac pa će otpor pružati do samog kraja. Ako se lovi na većim dubinama tada se često dogodi da otpor naglo popusti negdje na polovici izvlačenja. Razlog je pucanje mjehura koji ponekad pukne tolikom silinom da se i na površini može jasno čuti. Nakon toga otpor naglo slabi uz tek povremene tupe trzaje. Prihvat se, ukoliko je u pitanju krupnija riba uvijek odrađuje podmetačem. Ako su u pitanju manji primjerci koje namjeravate pustiti, prije puštanja provjerite je li mu u ustima napuhan mjehur. Ukoliko jeste, vrhom škarica ga pažljivo probušite inače neće moći uroniti.

Premda je još uvijek hladno, ako ste u ribolovu na duže staze malo leda nikada neće biti na odmet. Ulovljenu ribu pospremite na hladno, jer je i zubato sunce lako može uništiti.