Salpa - vegetarijanac na meti podvodnog ribolovca

Za salpu se, generalno, misli da je to riba slabije kvalitete, žilavog i bezukusnog mesa, riba koja ne može dugo držati svježinu. Zato se i na ribarnicama daju povoljnije od ostale ribe a u restoranskoj ponudi je gotovo i nema. No ima iznimaka, postoje mjesta u Dalmaciji posebice južnojadranskih otoka u kojima je salpa cijenjena i tražena vrsta, gdje će stanovnici radije odabrati zalogaj salpe nego najkvalitetnije oborite ribe. Mnogi taj fenomen različitosti ukusa pronalaze u tradiciji lova u tim krajevima, gdje se stanovništvo orijentiralo na lov tradicionalnim alatima poput pletenih vrša, i uzobalnih povlačnih mreža, čak i dinamita, pa je percepcija salpe promijenjena. Desetljećima su salpe bile primarna meta koja je po brojnosti, veličini ribe i učestalosti pojave u plitkom području mogle prehranjivati velik broj ljudi. Još i danas se na spomen pojave salpe ljudima ubrza rad srca i razmišljaju o metodi kako da pohvataju cijelo jato koje pase obalne alge. Nažalost, salpe su jedan od razloga zašto se i danas usprkos svim poznatim opasnostima i zakonima i dalje baca dinamit. Još uvijek nekim područjima Jadrana treba pristupiti oprezno jer gotovo uvijek netko vreba i očekuje brzu zaradu sa sredstvom koje potencijalno može ubiti ronioca. Osim dinamitom, najviše salpi uhvati se tramatom a nešto manje i vršama.

O salpi

Salpa (Sarpa salpa) je jedan od najvećih „vegetarijanaca“ Jadrana. Obožava sve vrste morskih algi, a najveća su joj poslastica zelene alge koje su se nakon oseke osušile na suncu. Mlađi primjerci salpi rado će pojesti i poneki životinjski organizam, dok nakon zrelosti pređu na pravo vegetarijanstvo. Tijelo joj je srebrnasto sa zlatnim bočnim prugama. Salpe se najčešće druže u većim jatima i zajedno pustoše polja morskih algi. Nije rijetkost sresti ni salpu samicu, koja se iz nekog razloga odvojila od jata i hrani se uz obalu, takva je salpa nešto lakša lovina od onih u jatu. Veoma opreznim i plašljivim salpama sigurnost jata i brojnost osjetila donosi spokoj, čak i kad cijelo jato navali na hranu netko je uvijek na straži. Na prvi znak opasnosti salpa koja ju je uočila munjevito kreće u bijeg, a sve ostale istog trenutka za njom. I druge vrste riba (npr. pic, orada, šarag...) koje ponekad ulaze u jata salpi iskorištavaju njihov oprez i sposobnost pronalaska hrane, a često se dogodi da preplašene salpe izvedu pravi stampedo koji svu ribu u okolini upozori na opasnost. Salpe u pravilu duže borave u dubljem moru, odnosno oko 40 do 100 metara, ako moraju prijeći preko dubljeg terena da bi došle do slijedećeg hranilišta radije će plivati na pola dubine nego uz dno.

Site salpe obično se drže u pola dna i lebde, bez brzih pokreta, u velikom jatu. Te salpe nemoguće je uloviti u podvodnom ribolovu, osim možda čekom daleko od jata, no zbog tromosti salpe se neće kretati prema roniocu. Što god mislili o njoj, ukoliko vam se nađe na jelovniku preporučljivo je netom ulovljenu salpu odmah očistiti jer je vegetarijanska utroba lako kvarljiva a s njom se pokvari i vrlo mekano i nježno meso. Obično se nakon pogotka u stomak, duga crijeva povlače iz salpe. U prirodi biljožderi imaju duža crijeva pa se tako u ribljem svijetu dužina crijeva od salpe višestruko duža od ostalih vrsta. Ako slučajno ostane neko vrijeme na suncu neočišćena, meso joj toliko omekša da se pretvori u žitku kašu i tada definitivno nije ukusna. Salpe mogu narasti do 3 kg težine, a takve "divove" najčešće susrećemo na pučinskim otocima gdje se puno manje lovi nego uz obalu. U posljednje vrijeme učestalim zapasom nakon tramata te bacanjem vrša i eksploziva pojava tih velikih salpi je prava rijetkost a salpe od preko 1 kg su već pravi trofeji. Salpa je jedini predstavnik svog roda Sarpa.

Više riba jednim hicem

Ova vrsta ribe jedna je od rijetkih koja će nam u većini situacija dopustiti da ulovimo više riba jednim hicem. Osim klasično kada cijelo jato privučemo na čeku, najlakše ih je na ovaj način uhvatiti ako se prišuljamo jatu koje se hrani. Salpe se hrane na način da zgusnutim jatom zajednički grickaju alge na uskom području. Nije se lako došuljati salpama jer ih ima mnogo pa je dio jata uvijek na oprezu. Ukoliko ugledate jato probajte se priljubiti uz obalu i lagano se kretati prema njemu bez naglih poteza. Kada dođete blizu gađajte prvu veliku salpu i sa njom skupit će te i one koje se nalaze iza nje. Često se dogodi da se pogodi i više od 3 ribe pa čak i 6 (autorov rekord). Jedino nezgodno što se zna dogoditi u ovakvoj situaciji je da se one salpe koje nismo ciljali skinu sa strijele zbog svojeg mekanog mesa. Salpa se ne predaje lako kada je na strijeli pa će ukoliko nije pogođena na pravo mjesto lako strgati sebe sa strijele. Najbolji način šuljanja ribi je ako idemo niz kurenat i ako se šuljamo na način da nam je sunce iza leđa. Kada se spuštamo niz kurenat i sa suncem iza leđa, čak i u slučaju da su nas salpe uočile one će krenuti prema našem smjeru i imamo šansu pogoditi koju dok se udaljava od obale. Salpe se mogu uloviti i klasičnim ribolovom „bez tehnike“ na način da vidimo jato i lagano mu se približavamo. Ako salpe nisu previše preplašene one će se početi udaljavati paralelno sa nama pa im se možemo približiti na domet. Ovakve situacije su rijetke i ne smije biti previše buke u moru koja je već ranije salpe učinila nervozne. Velike salpe puno će češće biti iznimno oprezne i neće se dati prevariti pa treba raditi čeku. Salpu je puno lakše uhvatiti na čeku ako na mjestu ima kurenta. Velike salpe na strmim obalama znaju izluditi podvodne ribolovce držeći se u pola dna i mirujući. Te salpe možete probati uloviti samo čekom no uspjeh neće biti toliki kao u lovu na salpe šuljanjem. Još jedan od načina na koji možemo prevariti salpu je ako stanemo negdje uz obalu i mirujemo, pogotovo ako obala ima sjenu. Velike salpe biti će zainteresirane i prolazit će tik uz obalu, točnije tamo gdje su nam u dometu. Iako su u većini situacija salpe slične po veličini kada se nalaze u jatima, veliko jato salpi zna imati ribe različitih veličina ali one najveće nam privuku najviše pažnje. Budite strpljivi kad salpe prolaze kraj vas i samo malo pričekajte da prođe veliki komad, ukoliko smo nestrpljivi pa okrećemo pušku vrlo lako se dogodi da se najstrašljivija salpa uplaši i ostale krenu za njom. Kada postoji jato riba od preko 30 komada veća je vjerojatnost da će u tom jatu biti neka oprezna i plašljiva riba, i bez obzira što su ostale neustrašive i odvažne, ta jedna će biti povod da ostanemo bez lovine.

Osim u lovu na čeku i šuljanjem salpe se vrlo uspješno mogu loviti i po rupama, gdje ih često ulove podvodni ribolovci. Za vrijeme turističke buke i nakon što se jato malo rasprši i nahrani salpe se obožavaju zavlačit u uske procjepe pa čak nekad budu pomiješane sa ostalim vrstama kao što su fratri, picevi i šarzi. Na ovaj način najlakše je uloviti veliku salpu jer će od svih navedenih vrsta biti prva na udaru u tom procjepu i najmanje će se plaštiti kad vidi podvodnog ribolovca na ulazu procjepa. Ako je u rupi nekoliko komada najčešće nakon ulova prve ostale ostanu u rupi.

Potraga za boljom ribom

Kada se salpe skupe u plićak to znači da je dobar dan za lov i ostalih riba šuljanjem. Obično se salpe pojavljuju u plitkom pojasu mora za vrijeme visoke plime i laganog kurenta kada miris onih plićih osunčanih algi postane neodoljiv. Vrste poput  pica, šarga i komarče odabiru jata salpi kao pratioce koje će im dati sigurnost i zajednički iskopati kakvu hranu. Ove vrste riba biti će opreznije od samog jata salpi pa će najčešće prve izletjeti iza stijene ako se salpe prepadnu. No zna se dogoditi i da zadnje izlete jer nisu sigurne u kojem smjeru da krenu s obzirom da nisu dio jata salpi. Ukoliko vam je lov na ove vrste riba draži od lova na salpe pričekajte da cijelo jato ode ali ako niste ulovili ništa salpe vam se nažalost neće vratiti. Osim gotovo svih sparidnih vrsta, salpe često pružaju sigurnost i većim ribama poput lubina, cipla, raznih vrsta bitnica.  Ako privučemo pozornost salpi na čeku i one se ne prepadnu podvodnog ribolovca, puno ćemo lakše ostvariti ulov ostalih vrsta ribe koje se nalaze u blizini jer su sve te ribe po prirodi naučile da mirne salpe znače da i same mogu biti mirnije, tako da čak i ako ne lovite salpe u podvodnom ribolovu, probajte iskoristiti njihovo prisustvo da ulovite neku drugu lovinu koja vas raduje.

Salpe - Otrovne ribe?

Prije neko vrijeme u novinama se pojavio naslov da je neki Britanac otrovan ribom, na slici se pojavila salpa. Doista u tim krajevima se salpa smatra potencijalno otrovnom vrstom no nema straha za ove naše mediteranske salpe jer ne radi se o njezinom mesu već algama koje jedu. Otrov se manifestira sa probavnim smetnjama te halucinacijama koje smetaju žrtvi puna dva dana nakon konzumacije. Otrovnih, točnije halucinogenih algi, nema u našem moru pa možemo biti mirni i jesti bilo koju ribu bez ikakvog straha. Jedina opasnost koja prijeti od mesa salpe u nas je ta ako je ne očistimo brzo pa se vrlo brzo u njezinoj utrobi formiraju bakterije. Te bakterije brzo zahvate i meso, no osim možda slabih probavnih smetnji nikakve teže posljedice neće izazvati.