Metalna glava

Zadnjih godina, demistifikacija izrade podvodnih pušaka od lameliranog drva dovela je do ogromnog broja samogradnji. Nekad su se pojedinci teško odlučivali na takav korak, dok danas vrlo velik broj podvodnjaka koji imaju na raspologanju kakvu garažu ili radionu sami izrađuju svoje puške. Upravo za takve entuzijaste u ovom članku približit ću vam jedno rješenje koje kod nas zasad još nije zaživjelo, a koje je u inozemstvu prilično popularno. Riječ je o metalnoj glavi koja se montira na pušku umjesto da se buše rupe u drvu za laštike. Ne znam da li je on to prvi smislio i upotrijebio, ali ovakvo rješenje popularizirao je španjolac Victor Abellan, poznat i našim lovcima po svojim popularnim puškama Denton i svojim filmovima o podvodnom ribolovu.
U čemu je uopće stvar kod ovakvog rješenja na glavi puške? Uobičajeno, kod izrade podvodnih pušaka iz drva na glavi se buše jedna, dvije, ili tri rupe za laštike, ovisno o broju i promjeru laštika koje planiramo koristiti. Osobno, za dvije gume preferiram jednu rupu za laštik. Što se tiče slaganja guma po tijelu kad su napete, nema velike razlike između jedne ili dvije rupe. No, kad imamo dvije rupe neminovno dolazi do gubitka centimetara rastezanja laštika, a kod napinjanja moramo paziti da dalji laštik provučemo kroz donji kako bismo pravilno nategnuli pušku. Stoga je jedna rupa u prednosti jer ne gubimo na rastezanju i ne moramo se zezati sa provlačenjem laštika jednog kroz drugi. Nadalje, čim imamo jednu rupu, imamo i manje drvenih prepreka za slobodan protok mora prilikom manevriranja puškom, pa je i pokretljivost nešto bolja. Nije to neka velika razlika, ali kad se već pazi na sve detalje (a to bismo trebali) onda ni ovo nije problem napraviti.

Koje su sve prednosti postavljanja metalne glave na pušku?

Razmislimo ovako, svi samograditelji i općenito proizvođači podvodnih pušaka teže napraviti što je moguće jaču, pokretljiviju, i precizniju pušku u okviru određenih gabarita. Drugim riječima, svi žele da je njihova 90-ica jača, pokretljivija, i preciznija od neke druge 90-ice. U tu svrhu svašta se smislilo, od inverznog mehanizma, do vodilica za laštike, raznih oblika tijela, zatvorenih vodilica za strijelu i tko zna što još sve ne. Ovakav koncept glave se sasvim dobro uklapa u navedenu priču. Zamislimo da imamo dvije puške identičnih oblika tijela, identičnih strijela, laštika i njihovih istezanja, i montiranih mehanizama. Jedina razlika među njima je ta što jedna ima metalnu glavu, a druga ima klasične rupe za laštike. Da bi se postiglo isto istezanje laštika, za pušku s metalnom glavom treba manje dugo tijelo. Manje dugo tijelo znači veću pokretljivost, a o važnosti pokretljivosti podvodne puške o kojoj god da se tehnici lova radilo ne treba trošiti riječi. Znači, s metalnom glavom možemo imati 100-tku kraću i pokretljiviju od drugih 100-tica, 120-icu pokretljiviju od drugih 120-ica, 60-icu pokretljiviju od drugih 60-ica, itd... Možemo, npr. imati pušku dužine klasične 75-ice (znači toliko laku za manevriranje), a rastezanje i snagu 90/95-ice. Za zimski lov brancina u mutnim plićacima idealno, a upotrebljiva je i za lov po rupama. Ili puška dužine klasične 110-tke, a istezanja 120/125-ice. Za čeku na zubace ili duboku šulju na kirnje također prednost. Ukratko, efekt ovakve glave je sličan onome kojeg ima inverzni mehanizam. Dobija se na dužini rastezanja laštika i povećava iskoristivost ukupne duljine drva kojim raspolažemo. Moja prva puška koju sam napravio s ovakvom glavom ima rastezanje laštika 87 cm (znači od rupe za laštik do kukice na strijeli na koju se kači laštik), a ukupna joj je duljina 102 cm (znači duljina tijela preko svega), što je izvrsno. Naravno da je moguće ostvariti još i bolju iskoristivost ukupne duljine puške kojom raspolažemo, ali to ovisi mnogo o tome koji inverzni mehanizam planiramo ugraditi, jer nisu svi isti. Neki pružaju mnogo veću "inverznost" pa s njima možemo dobiti jako puno na istezanju laštika, ali ne možemo s takvim mehanizmima napraviti hvat ručke visok kao s drugim mehanizmima. No, to je već neka druga tema o kojoj bi se mogao također napisati poduži članak.

Kao što možete vidjeti na slikama priloženima uz tekst, glava se montira uz pomoć nekoliko vida na vrh puške. Prije toga potrebno je obraditi vrh tako da laštici mogu normalno nalijegati kad su napeti. Ono što je jako važno, jest paziti da kad se laštik napne da ne dira glavu. Glavu drže vide i ona inače ne trpi nikakvu silu, osim prilikom hica kad se laštici stisnu. To međutim ipak nije velika sila i ne moramo se bojati da će nam napraviti ikakvu štetu. No, ako nam se napeti laštik oslanja na glavu koju drži par vida, to je već ozbiljna sila uslijed koje bi vide mogle popustiti. Nisam nikad provjeravao koliko dugo glava može takvu silu izdržati, i preporučam da to ne pokušavate ni vi. Stoga je prvo i osnovno o čemu treba voditi računa, da se napeti laštici i glava nigdje ne diraju. Još jedna stvar oko koje su meni mnogo prigovarali kad sam tek počinjao s izradom pušaka s ovakvom glavom, je bila ta da će se prilikom okidanja laštici udarati u rubove glave te se na taj način oštećivati. Ukoliko je glava normalno obrađena i finiširana (stvarno, potrebno je toliko malo uglađenje rubova da je to smiješno) da nisu rubovi ostavljeni oštri, to se nikad i nikako ne može i neće dogoditi.

Gdje uopće možemo nabaviti ovakvu glavu?

Ovakvih glava nažalost nema za kupiti kod nas već gotovih. Stoga je jedino što nam preostaje otići sa kakvom slikom kod lokalnog tokara i naručiti izradu posebno za nas. Materijal od kojeg se glava može napraviti je uglavnom inox, ali može i titan, koji je otporan na hrđu i ostale negativne utjecaje mora na uobičajene metale. Titan je izuzetno lagan i ne sjaji. Doduše, ima mišljenja da je povremeni odbljesak sjajnog metala dobar za privlačenje ribe, poglavito u mutnom moru. Osobno, napravio sam dvije puške s ovakvom glavom, obje su od inoxa ali jedna je ispjeskarena kod proizvođača stakla da ne sjaji, a druga nije. Nisam primjetio neku veliku razliku u smislu privlačenja ili odbijanja ribe, tako da se tu isto ne moramo previše brinuti ni mozgati. Razlika u težini između inoxa i titana je za ovu svrhu značajna, i ovisno o našim navikama može biti presudna. Ako preferiramo duže strijele i ciljamo preko vrha harpuna, tada nam je bolje napraviti glavu od titana. Razlog za to je balans puške. Ovisno o tome koliko nam je puška tanka pri vrhu, i koliko nam strijela viri, moramo staviti više ili manje olova da bismo pravilno balansirali pušku. Glava od inoxa je teža, pa ćemo ako koristimo kratke strijele (da nam pero postavljeno s donje strane strijele leži na pušci, ili malo duže) radije staviti glavu od inoxa, jer ćemo tako morati staviti manje olova za balans. Nema smisla u tom slučaju stavljati glavu od titana jer ćemo inače morati nakrcati puno olova u vrh puške kako bismo postigli optimalan balans. Isto tako, ako preferiramo duge strijele, postavljanje teške glave od inoxa može rezultirati pretjerano tonućim vrhom puške. Naravno, iskustvom ćemo već dobiti osjećaj za mjeru kad nam je bolje postaviti koju glavu.

Oblik glave

Što se tiče samog oblika glave, one ne moraju biti identične kao ove koje vidite na slikama uz ovaj tekst. Možete si dati mašti na volju i unaprijediti ove modele ili ih napraviti po vašim potrebama i željama. Ono što sam ja zaključio, ali još nisam stigao naručiti takav model glave, jest to da donja ploha glave mora biti duža od gornjih krakova. Čemu bi to služilo? Glavna, i koliko sam ja dosad u dvije godine korištenja pušaka s ovakvim glavama uspio primjetiti, jedina mana je baš ono što je navedeno par redaka iznad, moramo paziti da laštici ne diraju glavu kad su napeti. S ovakvim glavama gdje su gornji krakovi duži od donjih prisliljeni smo napraviti luk za prihvat laštika takav da drugi (ili treći, ovisno koliko ih imamo) laštik ode malo previsoko, tj. ne oslanja se na već napete laštike nego ih preskoči i oslanja se direktno na glavu. U tom slučaju, međutim, samo kod napinjanja postavimo laštik malo ispod prvog kojeg smo već nategnuli, i to je to. Moguće je i taj napeti problematični laštik pomaknuti prstima dolje dok je napet, što je isto jednostavan i brz postupak koji ne iziskuje velik napor. Kad bi donja ploha bila duža od gornje, mogli bismo napraviti drugačiji luk, da je gornji dio istureniji od donjeg, i tada bi ovaj ionako minoran problem bio riješen.

Nadam se da će ovaj članak malo razbiti predrasude koje su prisutne kod naših proizvođača pušaka i samograditelja kad je riječ o ovom rješenju. Zapravo, stekao sam dojam pričajući sa ostalim samograditeljima da je glavni razlog što ovo rješenje još nije zaživjelo kod nas lijenost, strah da se odstupi od provjerenog i malo eksperimentira. Možda misle da razlika koja se dobije nije toliko značajna da bi se isplatilo zezati s ovime, ali uvjeravam vas da se itekako isplati, pogotovo kad uzmemo u obzir da u odnosu na to koliko košta izrada jedne podvodne puške, koliko traje izrada podvodne puške, postavljanje ovakve glave nije nikakvo opterećenje. Izrada same glave vas ne bi smjela koštati preko 100 kuna, a postupak montaže je jednostavan i lagan. Nadalje, na samoj glavi već imate montirane kukice za učvršćivanje strijele na glavi puške, a s donje strane vodič za konop iz mulinela, pa se ne morate kasnije zezati s postavljanjem metalnih pinova kao inače, jer ovdje to sve već imate gotovo.
Kad se sve zbroji i oduzme, metalna glava je nepravedno zapostavljena kod naših samograditelja, a realnog i opravdanog razloga za to nema.