Povlačni ribolovni alati

Povlačnim ribolovnim alatima nazivamo sve mreže koje se povlače pomoću plovila u pokretu. Mogu se povlačiti s jednim ili dva plovila.
Povlačne ribolovne alate dijelimo na:

1. dredže
2. koće

Dredže

Dredže se smatraju pretečama koće. To su ribolovni alati koji se upotrebljavaju za lov:

- školjkaša
- morskih puževa
- glavonožaca
- riba (uglavnom plosnatica)

Dijele se na:

1. Ručne dredže
2. Dredže povlačene brodom

To su ribolovni alati koji se sastoje od metalnog okvira (ili drvene grede). Okvir je uglavnom pravokutnog oblika, na koji je spojena vreća izrađena od mrežnog tega ili metalne mreže. Povlače se pomoću brodova, a postoje dva načina:

1. Dredže koje stružu morsko dno
2. Dredže koje pomoću zubaca prodiru u morsko dno- do dubine od 30 cm i tako izvlače makrofaunu.

U našoj ribolovnoj praksi su dredže namijenjene ulovu školjkaša i organizama koji se čvrsto drže morskog dna, pa se stoga koriste teški okviri sa oštrim ili nazubljenim donjim rubom i to:

1. Kunjkara – za izlov kunjki (Arca noae), dozvoljene u ribolovnim zonama A i F (oko Istre), a zabranjeno je povlačenje više od dvije kunjkare po plovilu. Veličina oka mrežnog tega ne smije biti manja od 40 mm. Na dnu metalnog okvira nalazi se oštri strugač koji odvaja kunjke koje su čvrsto prihvaćene za tvrdu podlogu.

2. Rampon - za izlov jakopljeve kapice ( Pecten jacobeus), najviše se može povlačiti 2 rampona po plovilu, osim u nekim zonama gdje je dozvoljeno više. Glavno lovište ove školjke kao i zona korištenja rampona je akvatorij zapadno od istre. Ribolov je dozvoljen u zonama H,I i jedinim dijelom u zoni A. To je razlog zbog čega je, od ukupno 270 registriranih rampona, skoro 250 registrirano u Istri. Zbog ovako velikog broja povlastica, odnosno rampona koji su bili smješteni na malom području, zabranjeno je izdavanje novih. Veličina oka mrežnog tega ne smije biti manja od 40 mm, a u ribolovnoj zoni A 70mm. Ribolov se ne smije obavljati na manjoj udaljenosti od 3NM od obale. Sva plovila koja obavljaju ribolov u zoni A moraju imati ugrađen VMS i e-očevidnik te je ribolov dozvoljen iznimno između druge i treće milje od obale kopna ili otoka samo danju u razdoblju od jedan sat nakon izlaska do jedan sat prije zalaska sunca.


Osnovna razlika između kunjkare i rampona je u tome što se na njegovom metalnom okviru, umjesto strugača nalaze zubci (grablje) koji vade školjke iz supstrata.

Na selektivnost dredže utječe:

- Vrsta i debljina materijala
- Veličina oka mrežnog tega
- Koeficijent nabiranja na vreći
- Razmak između zubaca na okviru*
- Duljina trajanja potega*
- Dubina
- Tip sedimenta

Koće

Koće su mreže konusnog oblika, u prednjem dijelu produžene krilima, a na kraju zatvorene vrećom (sakom). Povlače se sa jednim ili dva plovila po dnu ili pelagijalu. To je skupina ribolovnih mreža koje imaju zajedničku karakteristiku, da se njima obavlja ribolov na način, da se povlače. Njihovim povlačenjem ''pokupi'' se riba ili drugi ulov, koji je prethodno detektiran, ili se vuče ''na pamet''. Ovisno o tome kako i čime se povlače, mogu, ali ne moraju imati širilice tj. Dodatke koji drže otvorena usta mreže. Gledano u svjetskim razmjerima, povlačne su mreže-koće postale dominantan ribolovni alat, što se posebice odnosi na lov pridnenih vrsta.

Dijele se na :

• Pridnene koće
• Pelagične koće
• Dvostruke koće (ne koriste se kod nas)

Pridnena povlačna mreža koća je ribolovni alat koji je, kako mu i samo ime kaže, namijenjen lovu pridnenih vrsta ribe i drugih organizama. S obzirom na njegovu široku primjenjivost na različitim koćarskim terenima, te s obzirom na efikasnost koju ostvaruje, nepisano je pravilo da se koristi na onim ribolovnim terenima na kojima drugi alati nisu uspješni. Praktično se može reći da se može koristiti na svim ribolovnim terenima, osim nečistih (tereni s puno zapreka). Upravo iz tih razloga, a posebice zbog njegove efikasnosti, uobičajeno je da se ne koristi u uzobalnom ribolovu, s tim što obično ima zabranu uporabe 1,5-3 NM od obale, otoka i kopna te na dubinama manjim od 50 m.

Višestruko povećanje koćara tijekom ranih devedesetih dovelo je do nesporazuma u čitavom ribarstvu. Kroz povijest su se zakoni i propisi koji reguliraju koćarenje često mijenjali, što je dovelo do zbrke i nejasnog stava prema koći. Česte izmjene propisa se prvenstveno odnose na promjene područja koćarenja, različitih ograničenja snage porivnog stroja pa sve do promjene veličine oka mrežnog tega od kojeg se izrađuju koće.
Pridnene koće se dijele:
- Pridnene koće s gredom
- Pridnene koće povlaćene s dva plovila
- Pridnene koće sa širilicama

Koće s gredom su povlačne mreže kod kojih se horizontalni otvor postiže pomoću grede (motke), postavljene na samoj mreži ili na određenoj udaljenosti od mreže. 

U našem ribarstvu postoje dvije vrste:
- Strašin (za lov gire oblice)
Sastoji se od jednostavne vreće pričvršćenom na drvenu gredu. Sa donje strane je opterećena olovnicama da bi strugao po dnu. Okarakteriziran je kao ribolovni alat koji ima osobine dredže i koće s gredom.

- Kogol
Predstavlja napredniji oblik koće sa gredom iz razloga što motka nije direktno spojena na mrežu, već je spojena na krajeve krila. Dugačko krilo i grlo usmjeravaju objekt ulova u vreću. Dok je okvir kod strašina pravokutan, on je u kogola okrugao, a na njega se nastavljaju krila.

Strašin i kogol su dva različita ribolovna alata, koje zbog sličnosti obavljanja ribolova i vrste ribe koju love, vrlo često poistovjećuju. Konstrukcijsko-tehnički su u potpunosti različiti alati. Radi se o vrlo starim alatima. Strašin je preteča koće. Zapravo se može ustvrditi da se koća razvila iz strašina putem povećanja selektivnosti i poboljšanja konstrukcijskih osobina. Tako je ovaj alat u sebi zadržao gotovo sve negativnosti koće. Oba alata su namijenjena lovu gira (Centracanthidae), te se smiju korisiti samo tijekom zimskim mjeseci.

U ribolovu pridnenom koćom sa dva plovila koriste se puno veće mreže jer se koriste dva pogonska stroja i nema sile otpora kojeg stvaraju širilice. Postoje dva sustava povlačenja: 
- s dva povlačna užeta
- s jednim povlačnim užetom

Pridnene koće sa širilicama 1889. godine prvi put upotrebljavaju Danski ribari, u Jadranu ih 1912. godine prvi put upotrebljava Ivan Škomerza.
Pridnene koće sa širilicama su povlačne mreže kod kojih se horizontalni otvor postiže pomoću širilica koje tijekom ribolova stružu po dnu. Na okomiti raspon također u manjoj mjeri djeluje i širilica, ali utječe i plutnja na kojoj se nalaze sredstva plivanja, te olovnja na kojoj se nalaze sredstva opterećenja. Između tijela i širilica postoje strugari, a kod nekih strugar nije odmah spojen na s krilom već konopom (uzde).

Svaka povlačna mreža sastoji se od dva osnovna dijela:

1. Tijela koće

Sačinjavaju ga svi mrežni elementi i užad spojeni u jednu cjelinu.

Mrežni elementi :
- krila
- krov ili nebo
- grlo
- vreća (saka)

Užad:
- obrubljujuća (plutnje i olovnje)
- pojačavajuća (na njih je nabran mrežni teg)
- zatvarajuća
- diobena (kada je veliki otvor)
- vučno
- pritezno

2. Armiranja

Armiranje tijela pridnene koće čine:
- sredstva plivanja
- sredstva opterećenja
- sredstva za zaštitu koće

Uz samu koću dio povlačnog sustava čine i sredstva povezivanja, čija je uloga prijenos povlačne sile sa ribarskog broda na ribolovni alat.  S obzirom na funkciju svakog dijela pridnene koće i na temelju njegovog djelovanja na objekt ulova, razlikuju se ovi dijelovi:

- sakupljajući: krila + krov koće
- usmjeravajući: grlo koće sa njegovim ustima
- zadržavajući: vreća (saka)

Pelagične koće

Namijenjene su lovu male plave ribe. Kod nas se koristi u pravilu u sjevernom Jadranu, gdje mu odgovara dubina mora, kao i strukturiranost ribljih plova. Pelagijska je koća jedan od novijih ribolovnih alata u našem ribarstvu, koji se rasprostranio te ih je 2000. godine bilo oko 170 u upotrebi.
Pelagična koća je namijenjena ribolovu u vodenom stupcu, od same površine do dna, a dijele se na:

- Pelagične koće sa širilicama
Mreže i širilice su većih dimenzija nego kod pridnenog koćarenja, ali se zato upotrebljava lakši materijal. Širilice omogućuju vodoravni raspon, a sredstva plivanja i opterećenja osiguravaju okomiti raspon.

- Pelagične koće povlačene s dva plovila
Vodoravni raspon omogućava udaljenost između dva plovila. Poželjno je da plovila imaju sličnu snagu porivnog stroja. Sa svakog plovila ispuštaju se dva povlačna užeta.


U Jadranu se koriste samo pelagične koće koje se povlače s dva plovila.

S obzirom na konstrukciju dijele se na:
- Simetrične
- Asimetrične

S obzirom na otpor koji pružaju prilikom povlačenja dijele se na:
- Visokootporne
- Niskootporne

Osnovna konstrukcijska razlika između pridnenih i pelagičnih koća je da pridnene imaju nebo ili krov, a pelagične ne.