Obalne mreže potegače

Uključiti ćemo se u trenutno aktualnu temu malog obalnog ribolova ali na jedan drugačiji način. Jasno je da hrvatsko ribarstvo karakterizira veliki broj ribara koji sudjeluju u priobalnom ribolovu i tradicionalno koriste različite vrste ribolovnih alata i manja plovila. Glavni ribolovni alati priobalnog ribolova su mreže stajačice, udičarski alati i mreže potegače o kojima ćete baš danas čitati i nadam se nešto naučiti. Kako se obalne mreže potegače koriste isključivo u obalnom dijelu i to uglavnom na staništima livada morskih cvjetnica njihova budućnost je jako upitna jer planovi upravljanja za mreže potegače još uvijek nisu prihvaćeni. No zanemarimo sva politička previranja, europsku regulativu i upoznajmo se s mrežama potegačama kao ribolovnim alatom!
Jednom u prošlosti potegače su bile važan alat u našem ribarstvu o čemu svjedoče zapisi stari nekoliko stotina godina, no pojavom plivarice u 20. stoljeću, a kasnije i drugih obalnih aktivnosti vezanih za turizam broj pogodnih područja za ribolov potegačom se postupno smanjuje. Osim navedenog upotreba potegača je vezana za periode u godini kada se na ribarskim poštama pojavljuju ciljane skupine riba te je sama ekonomska isplativost naspram modernih ribolovnih alata i tehnika upitna.
Mreže potegače su namijenjene ulovu različitih vrsta riba te se potegače upravo dijele prema ciljanom objektu ulova na migavicu, giraricu, srdelaru, šabakun, igličaru i oližnicu; prikazano u Tablici.

Zajedničko svim mrežama potegačama je ribolovna tehnika, da bi u potpunosti razumjeli samu tehniku moramo se prvo upoznati sa samim alatom odnosno njegovim konstrukcijsko-tehničkim osobinama.

Potegača se sastoji od dva dijela; tijela i armiranja. Tijelo predstavljaju svi njeni dijelovi sastavljeni od mrežnog tega i užad koja čini njezine stalne elemente konstrukcije i daju joj oblik, pojačavaju njezinu konstrukciju i omogućavaju povezivanje tijela s armiranjem. Tijelo sačinjavaju krila, grlo i vreća, a armiranje sredstva plivanja i opterećenja, kopljišta, uzde kopljišta i užad za potezanje ili uze. Konstrukcija potegače, na slici, prikazuje simetričnu mrežu potegaču s vrećom, no prema konstrukcijskim osobinama potegače dijelimo na one s vrećom koje mogu biti simetrične/asimetrične i mreže potegače bez vreće.

Ribolov počinje ograđivanjem određenog dijela mora odnosno zapasuje se uvala s užadi za potezanje i krilima mreže. Potezanjem užadi na obalu mreža se skuplja a riba tjera u vreću. Sam način obavljanja ribolova (pridneni ili pelagični) se razlikuje među potegačama ovisno o tome koji nam je ciljani predmet ulova tako se npr. srdelara i igličara koriste za ribolov vrsta koje obitavaju u vodenom stupcu (pelagijalu) pa su te potegače pelagične. Sam postupak potezanja može biti ručni ''na krok'' i uz upotrebu vitla na obali ili na jednom/dva plovila u mirovanju.

1. Migavica

Migavica je pridnena obalna mreža potegača, potječe s područja Dubrovnika, točnije prvi put se upotrebljava u Rijeci Dubrovačkoj i Zatonu u 17. stoljeću. Namijenjena je za ribolov gire oblice (Spicara smaris), a ribolov se obavlja u priobalnom dijelu morskog pojasa koji je najčešće prekriven livadama posidonije (Posidonia oceanica). Upravo ta izravna povezanost migavice s livadama morskih cvjetnica je uzrok lošeg glasa migavice još od davnina. Naime livade morskih cvjetnica su važna rastilišta i hranilišta nedoraslih primjeraka mnogih vrsta.
Providur Dalmacije P. Boldú 1745. godine, na traženje ribara iz Mula izdaje proglas kojim zabranjuje primjenu ove mreže jer migavica temeljito uništava riblju populaciju, pa za druge ribare više nema opstanka. Kasnije dolazi do pokušaja zabrane uporabe migavice na području Hvara i Brača te konačno 1830. godine dalmatinska vlada izdaje dekret kojim se ribolov migavicom zabranjuje na manjoj udaljenosti od jedne nautičke milje od obale.
Nakon 1. Svjetskog rata migavica se vrača u masovnu primjenu, da bi prema podacima područnih jedinica Uprava ribarstva 2008. godine bilo registrirano 75 ovlaštenika povlastice koji stvarno obavljaju ribolov obalnim mrežama potegačama migavicama.
Migavica je najraširenija i najefikasnija obalna pridnena mreža potegača koja se upotrebljava u našem morskom ribarstvu. Tu efikasnost joj najprije daju njezina dugačka krila, kao imrežni teg koji je postavljen po dužini, što uzrokuje otvaranje i zatvaranje oka, odnosno miganja, odakle i potječe njezino ime.

2. Ljetna trata ili srdelara

Namijenjena je ulovu sitne plave ribe, srdele (Sardina plichardus) i inćuna (Engraulis encrasicolus).Kao što je gira oblica jeftini izvor prehrane obalnog i otočnog stanovništva zimi, tako je srdela u ljetnom razdoblju. U ribolovu srdelarom riba se sakuplja pomoću umjetne rasvjete te zapaše mrežom koja se onda okomito poteže prema obali ili usidrenom plovilu. Srdelara je kako i sam naziv kaže prvotno bila namijenjena isključivo lovu srdele (Sardina plichardus), no zbog mnogo efikasnijih ribolovnih alata za ulov srdele, srdelara se potezala više zbog prilova kojeg čine mnogo cjenjenije vrste riba. Jasno je da je upotreba srdelare danas izgubila svaki smisao. Prema Registru povlastica za ribolov 2011. godine broj povlastica za mreže potegače za ribolov sitne plave ribe ,,srdelara'' je 124.

3. Zimska trata ili girarica

Girarica je također poput migavicepridnena obalna mreža potegača namijenjena ulovu riba iz obitelji girovki (Centracanthidae) u hladnijem dijelu godine. Ribolov giraricom dozvoljen je i noću i danju, a mrežni teg je postavljen po širini. Prema Registru povlastica za ribolov 2011. godine broj povlastica za mreže potegače za ribolov gira ,,girarica'' je 154.
Ova mreža također gubi svoj značaj i smisao, jer je u upotrebi manje zbog ulova gire, a više radi drugih vrsta riba iako je to zakonom zabranjeno, u praksi se nadzor gotovo ne može provesti.

4. Igličara

Igličara je namijenjena ribolovu iglice (Belone belone gracilis) na način da se zapaše plova iglica koja u hladnijem dijelu godine dolazi jako blizu obali. Za igličaru vrijedi ista tehnika obavljanja ribolova kao i za druge potegače, a po svojoj važnosti i zastupljenosti u ribolovu danas, gotovo je nevažan alat. Prema Registru povlastica za ribolov 2011. godine broj povlastica za mreže potegače za ribolov iglice ,,igličara'' je 38.

5. Potegača za olige ili oližnica

Oližnica je namijenjena ribolovu gavuna olige (Atherina boyeri). Mrežom se zapaše riba te se pomoću potezne užadi mreža poteže prema obali ili usidrenom plovilu. Koristi se u bočatim i slatkim vodama koje su vrlo plitke te na pješčanom i muljevitom dnu.
Oližnica je obalna potegača s najmanjom veličinom oka mrežnog tega od 5 mm. Značenje ove mreže kao ribolovnog alata vrlo je malo, koristi se samo na malom području ribolovnih zona A, F i dijelom E, a tome svjedoči i podatak uprave za ribarstvo gdje je registrirano samo 22 povlastice za obavljanje ribolova obalnom mrežom potegačom za ribolov gavuna olige ,,oližnica''.

6. Mreža potegača za ribolov gofa šabakun

Šabakun je prvenstveno bio namijenjen ulovu krupne plave ribe uz samu obalu, no smanjenjem stokova velike plave ribe kao što je tuna (Thunnus thynnus) čiji ribolov je danas reguliran sustavom kvota od strane ICCAT-a, prema Dujmušić (2000) ciljana vrsta postaje gof (Seriola dumerili) i cipli (Muglidae).
Najveća je pridnena obalna mreža potegača te je po konstrukciji i ribolovnoj tehnici najsličnija migavici. Šabakun može biti dug od 300-500 m, a minimalna veličina oka mrežnog tega je 28, što povečava ulov neciljanih vrsta riba. Iako je ribolov šabakunom dozvoljen u čitavom ribolovnom moru Republike Hrvatske, najveći dio ribolova se obavlja na dubrovačkom području. Prema Registru povlastica za ribolov 2011. godine broj povlastica za mreže potegače za ribolov gofa ,,šabakun'' je 70.