Optimalan vijak štedi konje i kune

Odabirom optimalnog vijka osigurava se da vanbrodski motor, u sinergiji s brodicom, omogući optimalne brzine uz ekonomičnu potrošnju goriva, a korisniku maksimalnu udobnost. Inače se usporedni testovi vijaka rijetko susreću u nautičkim časopisima, jer trgovci "nisu sretni" kad netko eksperimentira varijantama radije se drže preporuka proizvođača koji im sugeriraju opremanje motora određenim tipom vijka, ovisno o težini i dimenzijama plovila. Načelno, taj kriterij je valjan, ali stoji i da postoje varijante preporučenoga vijka s manjim i većim otklonima provrta i hoda; ali, kako je ovaj prikaz namijenjen općoj publici, ne bismo zalazili u analizu u svjetlu obiju varijabla, nego ćemo se poslužiti uobičajenom oznakom za vijke kojom im se dodjeljuje određeni broj (tako stoji i u uputama korisniku) manji znači da je vijak u kategoriji teretnoga, a veći da je u kategoriji brzoga. Istodobno, dulje, šire i teže plovilo (što ipak nije pravilo bez izuzetaka) zahtijeva vijak s nižim brojem, dok lagano omogućuje korištenja i bržih vijaka. Ključ je u odnosu gasa i radnog režima: optimalan je onaj vijak koji će utjecati da pri maksimalnom gasu motor dosegne preporučeni maksimum u radnom režimu, odnosno da se ne događa da motor pri, na primjer, tri četvrtine gasa ostvaruje okretaje veće od tehničkom uputom dopuštenih. Tada se događa tzv. "overtour" motor se dovodi u radni režim u kojem dolazi do oštećenja. Za lakša glisirajuća plovila dopustivo je odabrati vijak s kojim, pri maksimalnoj brzini, radni režim "ide u overtour" za 100-150 okretaja, ali se preporuča da se okretaji ipak zadrže u granicama uputom dopuštenih. Projektiranje vijka za pojedini motor zahtjevan je zadatak proizvođači ih pažljivo testiraju u svjetlu zadanih veličina, pa se ovisno o mogućnosti korištenja nekoga vanbrodskog motora za različite tipove plovila uz jedan motor nudi i do desetak, pa i više različitih vijaka.
U trgovinama ćete, uz određen motor, najčešće naći samo dva ili tri modela vijka, premda bi s obzirom da ih proizvođači nude mnogo više, a svaki od njih teži povećanju svoga tržišnoga udjela ponuda trebala biti mnogo bogatija kako bi vlasnici brodica opremljenih motorima skromne snage mogli iz njih izvući više primjenom primjerenijega vijka, odnosno poštedjeti se izdatka za kupnju snažnijeg motora. 

Slušajte savjete proizvođača, ali...

U konkretnom primjeru pri izboru optimalnog vijka za motor na krmi gumenjaka Koturić (Leader) Ris Marine 599 Special, proizvođač kojega preporučuje motore snage 115 ili 150 KS tražimo odgovor na pitanje može li se, s adekvatnim vijkom, koristiti značajno jeftiniji motor od 90 KS. Naime, ako odabiru vijka ne posvetimo odgovarajuću pažnju, za plovidbe po valovitu moru, posebice ako je ukrcano nekoliko osoba, može se steći dojam da "devedesetica" nije primjerena ali ako, umjesto preporučenog vijka br. 17, upotrijebimo teretni br. 14 ili 15, performanse motora značajno će se popraviti. Drugim riječima, moći ćemo uštedjeti najmanje desetak tisuća kuna, pa tako pokriti izdatak za trošarinu (6000 kn), a ostat će i koja tisuća kuna za gorivo… Naravno, kupac se pri odabiru kombinacije plovila i motora treba osloniti na savjete zastupnika proizvođača motora, jer mu taj može ponuditi cijelu gamu vijaka primjerice, Brodomerkur nudi za testirani model Tohatsu 115 TLDI čak i vijak br. 15, koji u normalnim okolnostima izaziva "overtour" već pri 3/4 maksimalnog broja okretaja; s druge strane, da je naš Koturić nešto dulji i teži kojih petstotinjak kilograma, upravo bi taj vijak bio ključ primjenjivosti motora od 115 KS na plovilima za koja će trgovci preporučiti motore snažnije od 150 KS, odnosno skuplje dvadesetak tisuća kuna. Inače je usporedno testiranje vijaka za vanbrodske motore delikatan posao zahtijeva sofisticiranu elektroničku opremu za razna mjerenja, te mnogo vremena, jer instrumente za mjerenje potrošnje goriva i brzine treba kalibrirati za svaki vijak posebno.

Vjerujemo da će rezultati što ih ovdje objavljujemo biti korisni kupcima vanbrodskih motora slične zapremnine i snage, a namijenjenih pokretanju brodica koje su gabaritima bliske našem gumenjaku Koturiću RM 599 Special.
U dogovoru s Tonijem Štambukom, voditeljem odjela nautike u Brodomerkuru, i Leom Fusekom, glavnim serviserom tvrtke Leo Nautika, dogovorili smo se da na spomenutom gumenjaku i motoru Tohatsu 115 TLDI izmjerimo rezultate ostvarene vijcima br. 15, 17 i 21. Općenito, taj je motor s "petnaesticom" koja je, obzirom na karakteristike upotrijebljenog plovila, ekstremno teretni vijak stvorio dojam snage klasičnog "dvotaktaša", a s brzim vijkom br. 21 dojam kao da smo na krmu postavili kakvog "dizelaša". Sa "sedamnaesticom" smo osjetili adrenalin pri naglom dodavanju gasa… a sad o dojmovima i zabilješkama o izmjerenim vrijednostima potrošnje i brzine.

"Petnaestica" je pravi jocker

Što se mjerenja tiče, proveli smo ih u idealnim uvjetima po bonaci, s minimalno opterećenom brodicom: jednom osobom, diktafonom i prijenosnim rezervoarom s 20 litara goriva, postavljenim uz krmeno zrcalo (ugrađeni spremnik bio je posve prazan). Po uputama, preporučeni radni maksimum ovog motora je u intervalu od 5100 do 5800 okretaja u minuti. Mjerne jedinice su čvorovi i (potrošena) litra goriva na sat. Napominjemo i to da smo vijkom br. 21 uspjeli podići okretaje iznad 4800 samo trimom, i to tek nakon desetak minuta držanja ručice gasa do kraja i trima na gornjoj granici. S druge strane, s "petnaesticom" se na 6000 okretaja uključuje alarm "overtoura", pa taj režim ne bismo preporučili ni u idealnim uvjetima. "Sedamnaestica" staje na 5600 okretaja, a 5800 okretaja postigli smo tek strpljivošću i trimom u gornjoj granici.

Na kraju, naše smo dojmove saželi u nekoliko zaključaka: s "petnaesticom" gumenjak izglisira u trenutku, bez podizanja prednjega dijela; ručicu gasa treba potisnuti do pola, odnosno do 2900 okretaja u minuti; brodica izglisira neovisno o trimu; pri većem broju okretaja preporučljivo je trim držati u gornjemu dopustivom položaju, vodeći računa da motor ne povuče zrak; brazda po krmi je izrazito ravna, motor radi vrlo mirno, bez preopterećenja, a u "overtour" ulazi s ručkom gasa na tri četvrtine; s tim je vijkom najveća dopuštena brzina gumenjaka Koturić 599 Special oko 33 čvora (5750 okr./min), kada troši oko 20 litara na sat; ukratko: tim se vijkom najbrže prelazi u glisiranje i ostvaruje najmanja brzina u maksimalno dopustivom režimu rada, motor radi mirnije i štedljiviji je nego s ostalim dvama vijcima, najekonomičniji režim rada je od 3600 do 4600 okretaja, kad je potrošnja između 6,6 i 10 litara na sat; sa "sedamnaesticom" čamac izglisira nakon što se pramčani dio lagano podigne, a ručicu gasa treba potisnuti do tri četvrtine; motor radi mirno, ali u gornjim pozicijama trima pri većim brzinama i naglim okretima usisnim otvorima hvata zrak; trim motora je optimalan na srednjoj poziciji, tada radi mirno i bez preopterećenja, na granici maksimalno dopustivog broja okretaja; gumenjak izglisira uz više od 2600 okr./min, ostvarujući u tome režimu gotovo 1 čvor veću brzinu od vijka br. 15, ali uz nešto veću potrošnju; dakle, njime Koturić 599 Special prijeđe u glisiranje nešto sporije nego "petnaesticom", ali znatno brže nego "dvadesetjedinicom"; u odnosu na ostala dva vijka, zamjetni su dobar start i "eksplozivnost" pri dodavanju gasa, a najekonomičniji režim rada je između 3000 i 4000 okretaja, uz potrošnju od 7,3 do 10,7 litara na sat; vijkom br. 21 gumenjak značajno teže izglisira nego ostalim dvama, a pramčani dio gumenjaka podiže se vrlo visoko; ručicu gasa treba potisnuti do kraja; u normalnim uvjetima plovidbe i pri normalnom opterećenju nije moguće postići više od 4800 okretaja u minuti, dok se u idealnim uvjetima s neopterećenim plovilom (kao na testu) puna snaga motora očituje bez zamjetnog opterećenja; pri visokom broju okretaja motor radi bučnije u odnosu na ostala dva vijka, ali su i ostvarene brzine veće; u donjim režimima gumenjak glisira uz 2500 okretaja, ostvarujući brzinu neznatno veću od 16 čvorova, uz potrošnju od 6 litara na sat; ukratko: s tim vijkom gumenjak je izrazito "lijen", potrošnja je veća, a najekonomičniji režim rada je u rasponu od 2600 do 3600 okr./min, uz potrošnju od 6 do 10 litara na sat.

Jadran nije "laboratorijsko more"

Na temelju te usporedbe teško je stvoriti nekakav konačan zaključak, pa vjerujemo da smo vam tek donekle približili činjenice koje utječu na skladnost sprege motora i brodice kako biste, birajući motor za vaše plovilo, eventualno uštedjeli nekoliko tisuća kuna. Naime, odabirom motora snage manje od maksimalno dopuštene za određeno plovilo, uz odabir optimalnog vijka, rezultat će biti blizak onomu što se postiže jačim motorom sa standardnim vijkom. Stoga je kupnja vanbrodskog motora maksimalno dopuštene snage opravdana jedino ako je brodica manje-više redovito maksimalno opterećena, ili ako često plovi u iznimno teškim meteorološkim uvjetima. Takav motor, ako vam je do ludih brzina toliko stalo, možete kupiti jedino ako imate strpljenja da biste čekali idealne uvjete plovidbe u kojima su one jedino moguće. Inače je na našem dijelu Jadrana brzina glisiranja zadana udobnošću, pa se kormilari najčešće priklanjaju onoj koja omogućuje ugodnu plovidbu, neovisno o snazi motora na krmi. Drugim riječima dobrim vijkom, sukladnim osobitostima vaše brodice, možete uštedjeti mnogo "konja", odnosno kuna, uz posve zadovoljavajuće performanse te sprege.