More
Nakon novogodišnjih praznika ribarske zadruge su ponovno počele otkupljivati listove. Otkup je bio obustavljen pred Božić, ali su ipak i u to vrijeme otkupljene manje količine ribe, a nakon Nove godine nastavljen je u prijašnjem obimu. Ribarima uz zapadnu obalu Istre, kojima je zimi ova plemenita riba glavni izvor prihoda, nije bilo jasno zašto je otkup listova obustavljen u vrijeme kada bi potražnja trebala biti najveća.
Ispratili smo je na jednomjesečni odmor s 10 kuna, a vratila se triput skuplja. Tako bismo mogli rezimirati ono što se događalo s cijenom srdele sredinom prosinca, kada je počela zabrana lova sitne plave ribe, do danas, kada je lovostaj završio. Srdela je, dakle, u prosincu koštala 10 kuna po kilogramu, a danas je osvanula s cijenom od 30 kuna. Nije se to nimalo dopalo kupcima, koji su njurgajući ipak posezali u novčanike i kupovali pola kilograma, ako ne i kvarat friških srdela.
Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić obećao je obalnim lučkim kapetanijama još sredinom 2012. da će raspisati spasonosne natječaje za zapošljavanje do kraja godine, ali je 2013. počela sa starim problemima. Već duže vrijeme nedostaje 70 ljudi za normalno odvijanje poslova, jer umirovljenja i rad na određeno vrijeme nisu podrazumijevali i novo zapošljavanje ili produženje ugovora. Samo u Lučkoj kapetaniji Šibenik,
Latimerija je prapovijesna riba za koju se, do prošlog stoljeća, vjerovalo da je izumrla. Postoje dvije vrste Latimerije, Latimeria chalumnae i Latimeria menadoensis. U prapovijesti skupina celacantidi je bila vrlo velika i obuhvaćala je nekoliko rodova i vrsta. Dvije današnje vrste evoluirale su tijekom stoljeća i od proučavanih nalaza samo nedavni fosili, oni koji datiraju iz doba krede, slični su dvjema danas postojećim vrstama.
Nitko neće ribogojilišta i uzgajališta školjaka u svome mjestu, no sve primjedbe na planirane lokacije za tu namjenu bit će odbijene. Potvrdio nam je to Niko Mrčić, ravnatelj Zavoda za prostorno planiranje Splitsko-dalmatinske žuapnije, prvi put otkrivajući tko je i zbog čega podnio prigovore na Prostorni plan Županije, strateški dokument kakav u ovoj županiji nije izrađen godinama. Iza Mrčića i njegovih suradnika opsežan je posao, no čeka ih još više.
Morski psi već i kao embriji imaju razvijen sustav zaštite od neprijatelja. Naime, čim primijete da se neprijatelj približava umire se u jajetu i to im omogućava da se skriju od ostalih riba, morskih sisavaca i puževa, koji ih žele pojesti. Embriji pojedinih morskih spasa razvili su posebnu tehniku preživljavanja, kako bi se spasili od grabljivaca. Ukoliko se približi neki od njihovih neprijatelja, umire se u jajetu i prave se mrtvima sve dok opasnost ne prođe, objavili su australski znanstvenici u online dnevniku
NP Brijuni ulazi u 2013. godinu s još jednim, novim sadržajem inovativnog turizma. Početkom siječnja krenula je realizacija projekta ‘‘Doživljaj prirodnih i arheoloških vrijednosti brijunskog podmorja’’ čiju provedbu temeljem programa poticanja inovacija u turizmu sufinancira Ministarstvo turizma RH. Projekt predviđa postavljanje podvodne poučne staze u uvali Verige na istočnoj strani Velog Brijuna. Staza dužine petstotinjak metara kretati će se sjevernom stranom uvale.
Morski pas glavonja kojeg su jučer kod otoka Mamula ulovila braća Lakičevići iz Bjelila, završio je ponovo u moru, pa od spektakularnog ulova morske nemani duge skoro 4 metra i teške preko pola tone, ribari nisu imali nikakve koristi. „Iskidali smo je u pokušaju da iskoristimo njeno meso. Kontaktirali smo nakupce, bezuspješno zvali. U međuvremenu smo saznali da je jetra ove vrste morskog psa otrovna i da su čak i djelovi tijela mogu biti otrovni u određeno doba godine.
Braća Lakičevići, članovi poznate ribarske porodice iz Bjelila, danas oko 11 sati na ulazu u Boku Kotorsku, u blizini otoka Mamula, ulovili su morskog pasa dugog četiri metra i teškog preko 500 kilograma. "U pitanju je pas glavonja. Evo upravo smo u poslu tranžiranja ovog neobičnog ulova koji će u filetima završiti na meniju restorana, a dio će možda ići i na tržnicu", kazao je "Vijestima" Dragan Lakičević, jedan od trojice braće iz krtoljskog naselja Bjelila koji se profesionalno bave ribolovom i ugostiteljstvom.
U južnom Jadranu, na dubini većoj od 500 metara, u podvodnim kanjonima, otkrivena su velika naselja bijelih i crnih korala. Zasluga pripada naučnicima iz Italije, Albanije, Hrvatske, Monaka i Crne Gore, koji su na italijanskom brodu “Urania” 12 dana istraživali zaštićena područja južnog Jadrana. Ekspedicija je organizitrana u okviru europskog projekta “CoCoNet”, čiji je cilj istraživanje Sredozemnog i Crnog mora, stvaranje mreže zaštićenih područja, kao i ispitavanje mogućnosti instaliranja vjetrenjača u moru.
Garmin
Juta spiza
Scorpio spearguns
