Izvozimo kvalitetnu ribu, a uvozimo škart robu

Potvrda tome je i nedavna obavijest javnosti odaslana iz Ministarstva poljoprivrede o povlačenju iz prometa određenih ribljih prerađevina iz uvoza. Količinska razlika između uvoza i izvoza je skromna, no ona je izrazita u financijskim ostvarenjima, piše Novi list. Tako je bilo prošle godine, a slično bi mogla pokazati i bilanca za ovu godinu, iako su polugodišnji pokazatelji nepovoljniji, navodi Novi list. Hrvatsko ribarstvo već godinama iskazuje pozitivu u vanjskotrgovinskom poslovanju.Financijski je izvoz bio jači od uvoza čak i onda kad su uvezene količine ribe i ostalih morskih organizama bile značajno veće od onoga što je Hrvatska plasirala na inozemna tržišta.

No kako Novi list piše, takav odnos izvoza i uvoza otkriva i drugu, puno nepovoljniju stranu trgovanja ribom. Naime, izvozimo kvalitetno, najkvalitetniju hranu, a uvozimo nekvalitetnu, ono što bismo ponekad mogli svrstati i u škart robu. Potvrda tome je i nedavna obavijest javnosti odaslana iz Ministarstva poljoprivrede o povlačenju iz prometa određenih ribljih prerađevina iz uvoza, jer je u njima utvrđena veća količina histamina. Jasno je, ne može se sve uvezeno takvim okvalificirati, ima u tim pošiljkama i visokokvalitetnih proizvoda, ali je nepobitno da ono najkvalitetnije iz našeg mora odlazi na inozemna tržišta.

Na izvoznoj listi vodeće mjesto imaju imaju tune, koje i donose prevagu u stvaranju pozitivne financijske bilance. Hrvatska izvozi isključivo tune iz uzgoja i to na japansko tržište. U jednom razdoblju ta je djelatnost bila toliko unosna da su hrvatski farmeri na međunarodnom tržištu kupovali žive tune, pa ih nakon tova u kavezima ponovo izvozili.

Poslovni.hr