Caulerpa taxifolia se ponovo širi

Mnogi se pitaju što se događa s algom Caulerpa taxifolia koja je do prije nekoliko godina punila novinske stupce kao “alga ubojica”? Neki govore da je nestala, da su je uništili, da se povukla pred ekstremno hladnim zimama, ali što je zapravo istina?

Podsjetimo se, Caulerpa taxifolia, zavičajna zelena alga u umjereno toplom području Australije, naselila je Sredozemno more najvjerojatnije 1984. godine, nakon slučajnog ispuštanja iz akvarija Oceanografskog muzeja u Monaku. Od tada se širi Sredozemnim morem najčešće sidrima i ribarskim alatima.

U Malinskoj i Barbatskom kanalu gotovo je uništena

Na mjestima gdje se pojavila vrlo brzo bi razvila gusta naselja, potiskujući pritom zavičajne alge, morske cvjetnice i nepokretne životinjske organizme. Posljedica je bila drastična promjena biološke raznolikosti. U Jadranu je zabilježena 1994. godine u Starogradskom zaljevu i Malinskoj, te 1996. u Barbatskom kanalu kod Raba.

- U Malinskoj i Barbatskom kanalu većim dijelom fizički je uništena kroz programe njezina suzbijanja i zbog niskih zimskih temperatura mora.

U Starogradskom zaljevu je do 2008. pronađena na oko 15 izdvojenih lokaliteta, a središnje je naselje zahvatilo oko 50 hektara u dnu Starogradskog zaljeva. Alga je na izdvojenim lokalitetima uništena provedbom projekata uklanjanja što ih je izvodila nevladina udruga “Bios” pod stručnim nadzorom Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita.

Za središnje, 50 hektara veliko naselje, procijenjeno je da postojećim metodama i sredstvima ne postoji realna mogućnost njegova uklanjanja, pa se suzbijalo samo rubne dijelove kako bi se usporilo algino širenje – kazao je dr. sc. Ante Žuljević, stručnjak spomenutog Instituta. Ljeto 2008. donijelo je neke zaista iznenađujuće spoznaje. Otkriveno je da se alga tijekom zime 2007. na 2008. godinu drastično povukla i od desetaka hektara algom prekrivenog dna preostali su samo fragmenti alge na dubini od oko desetak metara.

- Nije nam jasno koji su čimbenici izazvali njezino povlačenje. Financiranje praćenja stanja stvari, ali i uklanjanja, toliko je smanjeno da posljednjih godina gotovo ni nema terenskih istraživanja koja su nužna da bismo znali i razumjeli što se s algom događa – rekao je dr. Žuljević, koji se već godinama bavi upravo tim problemima Jadranskoga mora.

Što će budućnost donijeti?

- Zanimljivo je da se povlačenje alge nije dogodilo samo u Starom Gradu, nego i na većini lokaliteta u Sredozemnom moru, što upućuje na to da čimbenik povlačenja nije lokalan. Često se dogodi da se neki strani organizam nakon početnog zamaha širenja, iz nepoznatog razloga počne povlačiti i svoju gustoću smanji na minimum.

Ipak, pregledom naselja alge u Starogradskom zaljevu ovoga ljeta utvrđeno je da alga nije nestala. Njezina su naselja puno manja nego što su bila 2007. godine, ali i značajnije veća nego u ljeto 2008., što znači da alga brzo obnavlja svoja naselja – iznosi dr. Žuljević, dodajući da je morsko dno na dubinama oko 10 metara opet u potpunosti prekriveno algom, pa stoga i nadalje treba brinuti o njezinu uklanjanju jer se u ovom trenutku zaista ne može predvidjeti što će budućnost donijeti. Mogući su svi scenariji - od daljnjeg širenja, pa do njezina potpunoga povlačenja.

Mirko Crnčević/slobodna dalmacija