Količina ribe smanjit će se za četvrtinu do 2050.

Kanadski znanstvenici tvrde da bi se veličina riba u prosjeku mogla smanjiti između 14 i 24 posto u sljedećih četdesetak godina, a kao razlog navode klimatske promjene, prenosi britanski “Guardian”.
Povišenje temperature mora moglo bi, naime, za gotovo četvrtinu smanjiti ribe do 2050. godine, zaključili su znanstvenici na čelu s profesorom Williamom Cheungom sa Sveučilišta British Columbia u Kanadi, koji su svoj rad objavili u časopisu “Nature Climate Change”.
Profesor Cheung objasnio je kako će ribe biti manje zbog kisikom siromašnih toplih voda i migracija, što će se naročito osjetiti u tropskim područjima. Kanadski znanstvenici istraživali su utjecaj povišenih temperatura mora na rast i rasprostranjenost više od 600 riba diljem svijeta. Zaključeno je da će ribe, dakle, po veličini biti manje u odnosu na sadašnje, a i bit će ih manje. “Moglo bi biti i gore”, pesimistično je izjavio profesor Callum Roberts sa Sveučilišta York, koji nije sudjelovao u ovom istraživanju. On je kao dodatne razloge za smanjenje riba naveo adifikaciju oceana, prekomjerni izlov te smanjenje hranjivih tvari u površinskim djelovima mora. Cheung je kazao kako se kod nekih ribljih vrsta, naročito u Sjevernom moru, već sada vide efekti do kojih su došli u istraživanjima, te je ukazao na potrebu smanjenja emisije stakleničkih plinova.

Prof. dr. Alena Soldu s Odjela za studij mora Sveučilišta u Splitu, pitali smo mogu li klimatske promjene utjecati na veličinu riba u Jadranskom moru?

- Istraživanje koje je rađeno te iznesene pretpostavke da će povišenje temperature mora uzrokovati smanjenje prosječne veličine riba za nekih 14-24 posto do 2050. godine, ipak se ne može prihvatiti u potpunosti iz više razloga. Kao prvo, istraživanje je rađeno na šestotinjak vrsta riba, a s obzirom na to da u moru pliva, prema najcitiranijim izračunima oko 25 tisuća vrsta, jasno je da se takva pretpostavka ne može primijeniti na sve ribe. Naime, postoje vrste kojima odgovara povišenje temperature, a s druge strane postoje vrste koje vole i hladnija mora. Danas je poznato kako se efekt zagrijavanja mora može više odraziti upravo na vrste iz hladnijih mora, što djeluje na njihove biološko-ekološke karakteristike, ali je zasad teško precizno kazati kako će takav efekt djelovati na eventualno smanjene veličine. S jedne strane ribama koji su hladnokrvni organizmi u slučaju povišenja temperature se pojačava i metabolizam pa zapravo ribe brže rastu, a ne smanjuju se, ali s druge strane takva pojava ima i svoju granicu jer nakon što temperatura mora prijeđe određenu razinu, vrlo vjerojatno to može djelovati i štetno na rast ribe - kazao je dr. Soldo.

Prema riječima splitskog stručnjaka, valja očekivati, također, da će “ribe koje vole hladnije more, u slučaju njegova zagrijavanja, krenuti u migraciju prema području koje im više odgovara, čime bi takav efekt imao vrlo smanjene mogućnosti utjecaja na karakteristike rasta, koje se baš i ne mijenjaju preko noći, s obzirom na to da je to dugotrajan proces koji mora djelovati na više generacija da bi se ostvario”.

- Trenutačno veći utjecaj na smanjenje veličine riba ima čovjek, prije svega kroz njegov utjecaj ribarenja, bolje rečeno prelova. To su istaknuli i znanstvenici u navedenom istraživanju jer je to već dobro poznata činjenica. Primjerice, kod mnogih morskih vrsta, ne samo riba, uočeno je smanjenje veličine prve spolne zrelosti. Prekomjernim ribolovom izlovljavaju se odrasle jedinke i vrsta se tome odupire snižavanjem veličine prve spolne zrelosti, tako da sve manji i mlađi primjerci postaju spolno zreli. Kad usporedite podatke, čak i za jadranske vrste riba i drugih morskih organizama, vidljivo je da su današnji spolno zreli primjerci manji od onih prije nekoliko desetljeća - naglasio je Alen Soldo.

Profesor ukazuje kako je u Jadranu takav utjecaj ribolova prilično vidljiv kod male plave ribe gdje godinama već lovimo sve manje i manje primjerke, pa “onako velike srdele i inćune kojih se sjećamo do prije desetak godina, već odavno nitko nije vidio”.

- Nažalost, neki i dalje misle da to ima veze isključivo s promjenama u prirodi, iako je već dokazano da je glavni uzročnik prelov. Recimo da je kod nas u posljednjih deset godina ribolovni napor na malu plavu ribu, ako pogledamo rast broja brodova, njihove veličine, veličine mreža plivarica i količinu upotrijebljenog svjetla te neke druge značajke, narastao barem pet puta - objasnio je stručnjak.

Zagrijavanje mora trenutno više djeluje na migracije riba, što u konačnosti djeluje na promjene u ravnoteži ekosustava, a time i na ribolov, nego na biološke karakteristike. Profesor kaže kako i u Jadranu imamo priliv novih vrsta kojima je naše more nekad bilo prehladno za život, a ribari i ribolovci svakodnevno javljaju o ulovu vrsta koje su u nekom području prije bile nepoznate, a danas su uobičajena pojava, primjerice kostoroga, lampuge i škarma uz zapadnu obalu Istre.

- Možda se upravo radi nekontroliranog ribolova smanjenje veličine riba zbog zagrijavanja mora i neće dogoditi do 2050., jer prema nekim drugim predviđanjima ako se ribolov nastavi ovim intenzitetom 2048. godine, ribe u količinama ekonomski isplativim za ribolov će ionako nestati, upozorio je dr. Soldo.

LOLA WRIGHT/slobodna dalmacija