Milena Mičić: Puljanka koja spašava jadranske kornjače

More entuzijazma, znanja, truda i upornosti, uz jake struje rizika i poslovne neizvjesnosti, ulila je u realizaciju svoga životnog sna dr. sc. Milena Mičić, vlasnica pulskog Aquariuma u tvrđavi Verudela, jedinstvenog u Hrvatskoj. Ta magistrica oceanologije i doktorica biologije, te znanstvena suradnica u rangu docentice, zahvaljujući ostvarenju svoje vizije, protkane ljubavlju prema moru i morskim stanovnicima, danas je – pored svega – uspješna poduzetnica u čiji Aquarium, koji ove godine proslavlja 10. rođendan,stižu brojni inozemni i domaći turisti, učenici, grupe željne edukacije o morskoj ekologiji i biologiji, slučajni prolaznici namjernici. Tijekom susreta s našom sugovornicom u Aquariumu, gdje živi više od sto vrsta riba i 150 vrsta beskralježaka, o kojima brine, naša ekipa uvjerila se u znatiželju brojnih posjetitelja, koji su govorili svim stranim jezicima, od njemačkog, engleskog, talijanskog, francuskog do ruskog, češkog, poljskog, mađarskog...

Dr. sc. Milena Mičić predsjednica je i Udruge Morski obrazovni centar Pula, pod čijim je okriljem i jedini Centar za oporavak morskih kornjača u našoj zemlji. Zajedno s Plavim svijetom i Državnim zavodom za zaštitu prirode, Udruga se uspjela kandidirati za europski projekt Adriatic IPA, pod skraćenim nazivom NETCET, čiji je glavni cilj razvoj glavne strategije za zaštitu kitova i dupina, te morskih kornjača u cijelom Jadranu. Uz hrvatske “ambasadore”, u ovaj projekt ušli su još i predstavnici Italije, Albanije, Crne Gore i Slovenije. Udruga je na temelju ovog europskog projekta dobila 137 tisuća eura za infrastrukturu “bolnice” za morske kornjače, dok cijeli projekt “teži” 2,7 milijuna eura. Ovaj centar također koristi financiranje “Leonardo da Vinci” partnerstva, u suradnji sa Španjolskom, Italijom i Turskom, gdje se razmjenjuju iskustva u liječenju morskih kornjača i educiraju veterinari i biolozi u liječenju i spašavanju te ugrožene morske vrste.

Poziv Centru 112

– Nekoliko godina unatrag Hrvatska je napravila dobru i učinkovitu mrežu otkrivanja i transporta ozlijeđenih i uginulih morskih kornjača. Svaki nalaznik ozlijeđene kornjače zove Centar 112 koji obavještava pomorsku policiju i Državni zavod za zaštitu prirode, te se koordinira akcija spašavanja ozlijeđenih morskih kornjača. Iako najteži slučajevi uginu, mi smo ipak uspjeli izliječiti i u more pustiti više od 65 kornjača – ističe Milena Mičić, upoznajući nas s tri kornjače koje su na rehabilitaciji, nakon što je jednoj amputirana prednja desna peraja, drugoj izliječen ranjeni vrat, a trećoj ozlijeđeno oko. Na pitanje veže li se emocionalno uz svaku morsku kornjaču, naša sugovornica odgovara potvrdno, te navodi kako svaka od njih dobije ime, pa kada krenu, požele im dug život i dobro zdravlje. No, dodaje, ponajprije je važno profesionalno i stručno odraditi posao. I Ministarstvo kulture prepoznalo je važnost ove “morske” institucije, te će dotirati dio novca, a Milena Mičić očekuje i ‘zeleno svjetlo’ od Ministarstva poduzetništva, koje potiče žene poduzetnice. Naime, nakon 18-godišnjeg znanstvenog rada u rovinjskom Centru za istraživanje mora Instituta “Ruđer Bošković”, ona je odlučila pokrenuti svoj privatni projekt. Godine 1999. pozvana je u “Školu u prirodi” u ondašnji Dječji rekreacijski centar u Puntiželi, pokraj Pule, gdje je i započela svoju prvu morsku školu. Već sljedeće godine uredila je i prvi akvarij u kojem je “udomljavala” morske ježince, zvjezdače i ostale beskralježnjake, kako ne bi ronila prije svakog početka nastave...

Zatim je na Puntiželi dobila i prostor, na kojem je iznikao i prvi akvarij (Aquarium Puntižela) površine 200 metara četvornih, s manjim bazenima, ali sa svim vrstama manjih riba karakterističnih za sjeverni Jadran. Za to vrijeme ona i suprug su radili, a s djecom su jedne godine spavali pod šatorom. Međutim, zbog tehničkih problema samog prostora u koji je prodirala voda nakon obilnih kiša, bili su prisiljeni tražiti novi prostor. Nakon što im je Arenaturist d.o.o. ustupio devastiranu i zapuštenu utvrdu iz doba Austro-Ugarske, fort Verudela, znala je da će konačno moći ostvariti svoju želju. Zato joj nije bilo teško, zajedno s obitelji, zasukati rukave i danonoćno odvoziti smeće, uklanjati draču oko tvrđave, drveće s krova, čistiti okoliš i unutrašnjost budućeg raskošnog i jedinstvenog akvarija u zemlji. Dakako, valjalo je i uložiti svog novca, odnosno novca dobivenog kreditom, koji nije zadovoljavao potrebe jednog većeg akvarija i tako velike utvrde, zbog čega su ih ljudi smatrali prekomjernim entuzijastima koji možda i neće uspjeti napraviti ono što su zamislili. Danas, desetljeće nakon početka ove avanture, Milena Mičić ima itekako razloga da bude zadovoljna i ponosna.

– U Aquariumu smo postavili četiri sistema koji posjetiteljima, uz obilje edukativnih panoa, informacija, didaktičkih pomagala, omogućuju da se educiraju, informiraju i dožive značajke, ljepotu i bogatstvo svakog od njih. Postavili smo tematski “Sjeverni Jadran”, “Južni Jadran”, u kojem sam posebno ponosna na busenasti koralj koji prikazuje najveći koraljni greben Mediterana, a nalazi se na otoku Mljetu, zatim “Morski tropski”, čije je održavanje financijski vrlo skupo i teško jer zbog održavanja temperature od 22 do 28 stupnjeva moramo imati, uz grijanje, i hlađenje.

Kornjače izbačene iz kuće

Svi naši sistemi moraju imati i obvezni dio svakog sustava za održavanje života u akvariju: pješčani i biološki filtar, dio za sakupljanje proteina, ozonator, UV sterilizator, ali i hladilo. Čak za neke posebne vrste kao što su škampi, koji ne trpe temperaturu veću od 18 stupnjeva, imamo i dodatno hlađenje. Tu je i “Slatkovodni tropski sistem” u kojem dominiraju paku pirane, koje narastu velike, a jedini u Hrvatskoj imamo i slatkovodne hladnovodne bazene u kojima su veći somovi, kečige, tolstolobici, šarani, jegulje, a jedini smo u zemlji koji imamo i tzv. azil za slatkovodne tropske kornjače koje ljudi kupe kao kućne ljubimce, a potom ih se neprimjereno rješavaju. Mi te kornjače darujemo onim ljudima koji za njih imaju odgovarajući smještaj. S obzirom na naša iskustva, bilo bi bolje da se ova vrsta uopće ne prodaje – napominje vlasnica Aquariuma. Naša sugovornica, uz dozvolu Ministarstva ribarstva, svakodnevno sa suprugom roni na dah u potrazi za manjim ribama i planktonskim račićima, kojima se hrane morski konjici, čiji smo pomladak uočili pri vrhu posebnog akvarija. Aquarium zapošljava, uz vlasnicu, deset djelatnika, kojima poslodavka u odnosu na poslovanje svake godine povećava plaću kako bi ih nagradila i stimulirala za posao, koji, po njezinim riječima, nije lagan. U prilog tomu, Milena Mičić ističe da ako se, primjerice, temperatura mora u akvariju promijeni za nekoliko stupnjeva, dolazi do pomora menula, rombova, raža i morskih pasa.

Riba i u horoskopu

Pitamo je da li se u nas povećala svijest o spašavanju ugroženih vrsta. – Apsolutno, posebno u usporedbi otprije deset godina. To posebno vidimo surađujući s ribarima, koji reagiraju, informirani su, educirani u pogledu ne samo zaštite morskih kornjača, nego i riba. Inače sama priroda se mijenja, dovoljno je da se promijeni stupanj mora, dovodeći u pitanje preživljavanje riba i morskog svijeta. Zato mi ljudi moramo biti pametniji, znati što treba činiti da bi se očuvala priroda i bioraznolikost, te se tako i ponašati – veli Milena.

Zanima nas kako je uspjela poslovno valorizirati znanstveni rad, ljubav prema morskom svijetu, unatoč recesiji. – Opstala sam zahvaljujući zanimanju javnosti i turista za živi svijet mora. Osim što je naša ponuda atraktivna, ona je i vrlo edukativna. Najbrojniji su nam individualni strani turisti, koji s obiteljima i djecom rado ovdje provode vrijeme. “Otkrili” su nas i Nijemci, koji u velikom broju dolaze radi edukativnih programa iz oceanologije i biologije mora, u predsezoni i posezoni. Razvili smo edukaciju i s aspekta ekološkog morskog sustava, od fizike, kemije, geologije i biologije mora, a tečajeve organiziramo na brodu, na obali, u praktikumima i u samom Aquariumu – napominje naš vodič kroz ovaj impozantan svijet mora. Premda je rođena u horoskopskom znaku Ribe, njemu ne pridaje neki poseban utjecaj na njezinu stručnu i poslovnu orijentiranost. Pred njom su ambiciozni planovi, poput projekta podkupolskog prostora, gdje će biti bazen od sto kubika za morske pse, zatim na prvom katu bazen za ribe otvorenog mora, u kojem će živjeti srdele, skuše, gofovi, šuri, lancarde, te konačno izrada kupole, za što kani povući novac iz strukturnih europskih fondova.

BRANKA ŽUŽIĆ / sLOBODNA DALMACIJA
SNIMIO GORAN ŠEBELIĆ / CROPIX