Sve je manje ribljih delicija u Jadranskom moru

Zadivljeni smo bogatstvom živoga svijeta u dubinama Jadrana, no ta slika nije ista kao prije 30, 20 ili 10 godina. Morski riblji fond promijenio se u posljednjih nekoliko desetljeća, najviše zbog preintenzivnog izlovljavanja, upozorava prof. dr. Nedo Vrgoč, voditelj Laboratorija za ribarstvenu biologiju splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo. Nacionalni je koordinator međunarodnog znanstvenog projekta “Medits” kojim se već 20-ak godina istražuje stanje ribljeg fonda u Sredozemlju i Jadranu.

Primjerci sve manji

– Najvažnija je promjena pad ukupne mase ribljih vrsta, a uočljive su i promjene sastava ribljih zajednica – ističe dr. Vrgoč. – Opada masa vrsta osjetljivih na ribolov, a to su one sporog rasta, velikih dimenzija i male reprodukcijske moći, uglavnom hrskavičnjače ili landovina, kako je ribari zovu, prije svega raže, ali i morski psi. Slična je situacija i s velikim koštunjačama, grdobinom i kovačem – objašnjava dr. Vrgoč. – Istodobno se povećava udio gospodarski manje važnih ili nevažnih vrsta koje brzo rastu i imaju veliku reprodukcijsku moć. Što vrsta ima veću tržišnu cijenu, to je ugroženija – zaključuje dr. Vrgoč. Iz godine u godinu love se sve manji i mlađi primjerci.

– Kada u ulovima dominiraju mladi primjerci, od godinu ili dvije, njihova biomasa u moru najviše ovisi o intenzitetu obnavljanja, a on se mijenja s obzirom na hidrografske prilike u moru koje ovise o temperaturi – govori dr. Vrgoč. Stručnjaci su detektirali stotinjak vrsta riba različitog stupnja ugroženosti! Među najugroženijima su jesetra, hama, sklatovi te brojne vrste velikih morskih pasa i raža. Ugrožene su i brojne poslastice kao kirnje, pic, šarag, grdobina, škarpina, zubatac, kovač i slične. No, u našem moru ima i novih riba za koje se prije nije znalo.

– Nove su vrste ili došle ili su posljedica intenzivnih istraživanja dosad neistraženih područja dubokog Jadrana – kaže dr. Vrgoč. Dio novih vrsta dolazi, kako kaže, putem balastnih voda, drugi su dio lesepsijski migranti (vrste koje su dospjele u Mediteran i Jadran nakon probijanja Sueskoga kanala iz Crvenog mora), a treći su dio vrste koje su dospjele u Jadransko more zbog globalnog zagrijavanja. U našem moru zabilježeno je otprilike 450 različitih vrsta riba, otkriva nam dr. Vrgoč.

Vratile se srdele

Trendovi za većinu ribljih vrsta u Jadranu su negativni. – Odnedavno izrazito pada biomasa oslića, naše najvažnije vrste koćarskog ribolova. A škampa je sve manje već dvadesetak godina – upozorava dr. Vrgoč. Kaže da je situacija povoljnija kod kratkoživućih vrsta kao što su trlja blatarica, pišmolji, ugotice, a velike se fluktuacije bilježe u lovinama glavonožaca (muzgavci, lignje, sipe). – Nakon što su ribari godinama “grintali” zbog nestanka srdele i inćuna, ulovi sitne plave ribe u posljednje 3-4 godine iznimno su visoki. No love se relativno mali primjerci koji imaju malu tržišnu vrijednost – kaže dr. Vrgoč. Ne gospodarimo racionalno ribljim bogatstvom! Hoćemo li imati što loviti u moru za 30 ili 50 godina? – Zašto ne bismo imali?! Naravno da hoćemo! – tvrdi jedan od najboljih stručnjaka za ribe u našem moru.

Budućnost u uzgoju ribe

Ribolov će dugoročno sve više zamjenjivati marikultura jer je potražnja za ribom puno veća nego što se može zadovoljiti izlovom. Dr. Vrgoč najavljuje da je budućnost marikultura temeljena na proizvodnji morskih organizama na nižim stupnjevima hranidbenog lanca čija prehrana neće ovisiti o ribolovu.

 Slavica Vuković/VEČERNJI LIST