U pulskoj luci masovni pomor ribe

Proteklih jutara u pulskoj luci nesvakidašnji prozor, pomor ribe. Veliki broj uginulih riba u cijeloj luci. Opravdano, građani su se obratili s upitima, a mi smo pomoć potražili u Centru za istraživanje mora, Rovinj. Iako su čitatelji tvrdili kako je riječ o haringama, te nam dostavili fotografije iz pulske lučice Vargarole, doc.dr.sc. Andrej Jaklin pojasnio je kako nije riječ o niti jednoj vrsti haringa, već je to autohtona vrsta - Sardinella aurita Valenciennes, 1847, ili srdela golema. Kako bi utvrdio o kojoj je vrsti riječ, sakupio je nekoliko primjeraka na području Fižele. Razlog pomora na sreću nije zagađenje, što bi prvo pomislili. Radi se o termičkom šoku koji je ova vrsta, naviknuta na znatno više temperature doživjela.

'Prema literaturnim podacima, u znatnije ohlađenoj vodi, riba doživljava termički šok, te dolazi do masovnog ugibanja. S obzirom na protekli period izrazito hladnog vremena i višednevnih epizoda s vrlo jakom burom, smatram da je došlo do jakog pothlađivanja površinskog sloja mora, što je pak dovelo do ugibanja srdele goleme', istaknuo je Jaklin, te napomenuo i kako postoji mogućnost da ovakvom slučaju svjedočimo i zbog razloga što se ta vrsta vratila u pulsku luku. Razlog povratka, bi smatra Jaklin mogao biti, nakon ugradnje pročistača, odnedavno čišća luka.

Tvrdnju je potkrijepio činjenicom da je i u veljači 2012. bilo petnaestak dana ledene bure kada su temperature konstantno bile ispod nule. - 'More se u pomerskoj Šćuzi zaledilo do pola zaljeva, a led je bio toliko debeo da su ljudi hodali po njemu, imam fotke koje to dokazuju! Međutim nitko nije dojavio o bilo kakvom pomoru „haringe“ u pulskoj luci. Pomora je sigurno bilo, no ne u luci nego van akvatorija luke, pa je prošao nezabilježeno'.

Dodao je kako je zanimljiva činjenica da se ova riba pojavila u tako velikom broju u akvatoriju pulske luke. 'Nisu mi poznati podaci da je to igdje zabilježeno, a i djelatnici na Fiželi su izjavili da se ne sjećaju takve pojave unazad barem posljednjih 15-20 godina!.
Ova vrsta je rasprostranjena u cijelom Jadranu, ali je češća u njegovom srednjem i južnom dijelu, i radije se drži obalnih voda. U narodu je poznata pod više imena, kao što su srdela golema, srdela ušata, srdjela, lerka, alac, a na Hvaru su je ribari nazivali „divlja srdela“', rekao je Jaklin.

Tvrdi kako teško da možemo suditi o povratku srdele goleme u pulsku luku obzirom da se ova vrsta ne lovi komercijalno, stoga nema ni ranijih podataka o njezinom ulovu u pulskoj luci jer se ta vrsta uglavnom pojavljuje samo kao prilov.

Doznajemo i kako prepoznati vrstu Sardinella aurita Valenciennes, 1847, ili srdelu golemu?
Karakteristična obilježja su sinusoidni rub škržnog poklopca, crna pjegica na udubljenju sinusoide, te zlatno žuta bočna linija, a te značajke su jasno vidljive i na fotografijama.

Još preostaje razjasniti zašto su naši čitatelji ovu ribu zamijenili s haringom
'Istina je da ponekad ribari, odnosno prodavači na ribarnici znaju nuditi „haringu“ ne bi li je uspjeli prodati, no haringa se uopće ne navodi među jadranskim ribljim vrstama! I nije riječ samo o jednoj vrsti, već je to cijela skupina sličnih i srodnih vrsta', kazao je Jaklin i dodao - Iako je meso srdele goleme ukusno i veličina joj je zanimljiva, ljudi je nerado kupuju zbog mnoštva sitnih koščica, pa trgovci pribjegavaju malom „promidžbenom“ triku. Da li svjesno ili iz neznanja, to nije moje da sudim'.
(Piše: Doris Floričić/regionalexpress)