‘Malac’ iz Atlantika novi je jadranski rak

Lakonogi rak, smećkasti malac s deset nogu, najnoviji je stanovnik Jadrana, potvrdili su nam stručnjaci s Instituta za oceanografiju i ribarstvo koji su zabilježili novu vrstu koja inače obitava u Tihom i Atlantskom oceanu. Račić je nedavno nađen pokraj konavoskog Molunta, a sada i kod Lastova. – Račića latinskog imena Percnon gibbesi neki stručnjaci ubrajaju u skupinu najinvazivnijih deseteronožnih rakova koji su do sada kao nezavičajne vrste dospjele u Sredozemlje. Može narasti do 3,7 centimetara, a obitava na malim dubinama do dva metra, često pod kamenjem ili u procjepima. Hrani se raznovrsnom hranom i biljnog i životinjskog podrijetla, a dobro podnosi akvarijske uvjete.

Pretpostavlja se da je stigao u novu sredinu s morskim strujama, koje su donijele njegove ličinke, ili s brodom, najčešće u balastnim vodama – objasnio nam je prof. dr. Jakov Dulčić, voditelj Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov u Institutu, kojem su u prikupljanju informacija o račiću pomogli Teo Maksimović i Pero Ugarković.

Dulčić napominje da postoje velike šanse da nova vrsta u potpunosti uspostavi svoju populaciju u Jadranu, no tek treba pratiti njegov utjecaj na rakove koji su jadranski starosjedioci. Prema posljednjim podacima, u našem je moru zabilježeno 15 novih (nezavičajnih) vrsta deseteronožnih rakova, među kojima je i plavi rak Callinectes sapidus, koji se već dobro udomaćio i razmnožio.

– Od 2010. do danas zabilježeno je novih 11 ribljih vrsta, što znači da je do sada u Jadranu zabilježena 451 vrsta riba iz 139 porodica. Došljakinje iz Crvenog mora, potencijalno invazivne, poput plavotočkaste trumpetače, tamne mramornice i srebrnkasto-prugaste napuhače, uspostavile su svoje populacije u Jadranu.

Ova posljednja može biti kobna za ljude ako se njezino meso konzumira jer sadrži jak otrov tetrodotoksin.

S druge strane, plavi rak pokazao se vrlo kvalitetnim za jelo – rekao nam je prof. Dulčić, navodeći kao najčešće razloge pojave novih vrsta u Jadranu klimatske promjene, koje utječu na hidrografska svojstva Jadrana, a time i na životne cikluse morskih organizama, brodski transport, posebice balastnim vodama, bijeg iz marikulture...
(Merein Ilić/Slobodna Dalmacija)