Ljudi kamenog doba lovili su jegulje slično kao i današnji čovjek

Arheolozi u južnoj Danskoj otkrili su dokaze da su ljudi kamenog doba lovili jegulje alatima nalik onima koji se danas koriste. Sastoje se od koplja koje se pri vrhu dijeli na tri zasebna kraka šiljka: dva dulja, vanjska koji zarobe jegulju i jedan kraći između njih koji ju probode. Ribolovno koplje, poznato kao ''Leister'', iskopano je tijekom arheoloških istraživanja pri izgradnji potopljenog tunela koji će povezivati njemački otok Fehmarn s danskim otokom Lollandom. "Slučajno je pronađeno na morskom dnu i vjerojatno je izgubljeno tijekom ribolova negdje u neolitiku," objašnjava Line Marie Olesen, arheologinja u Muzeju Lolland-Falster, za Discovery News. Veza između bočnih zubaca i središnje kosti odavno se pretpostavljala, ali do sada nikada nije dokumentirana. "U prošlosti je pronađen samo veliki broj pojedinačnih Leister zubaca i koštanih šiljaka", rekao je Soren Anker Sorensen, arheolog specijaliziran za istraživanje razdoblja mezolitika.

Relativno dobro očuvano koplje, kod kojeg su dijelovi oba bočna zubca očuvani uz komad osovine na koju je bio vezan, prvi put su pronašli ronioci amateri s danskog otoka Aro u Baltičkom moru prije 40 godina. Ali ono nije imalo središnji zubac, kao što su to imala suvremena koplja. Kako u dosada pronađenim primjercima nije postojao središnji zubac, arheolozi su se pitali je li moguće s takvim ''dvozubim'' ostima loviti. Novo otkriće daje odgovor na to. Iako uže za namatanje i osovina nedostaju, položaj zubaca i središnje kosti pokazuju da su pripadali istom koplju koje je slomljeno. "Dokaz da se tadašnje ribolovno koplje ''Leister'' sastojalo od šiljaste kosti slično kao i današnje, govori nam da se ribolov jegulja u tom pogledu nije mnogo promijenio", rekao je Olesen. Olesen i kolege sada pokušavaju precizno datirati taj ribolovni alat.
"Nismo još odredili datum pomoću radioaktivnog ugljika. Pretpostavlja se da bi moglo potjecati iz srednjeg ili kasnog, a možda čak i mlađeg neolitika. S drugog mjesta u laguni imamo pojedinačni Leister zubac koji je datiran u kasni neolitik," rekao je Olesen.
U kasnom kamenom dobu su se na području istočno od današnjeg Rodbyhavna, gdje je pronađen ovaj ribolovni alat, nalazile dvije lagune i 20 metara široki morski kameni pojas građen od pijeska i šljunka. Područje gdje se danas nalazi kameni pojas, bilo je 3000 g. prije Krista zapravo morska obala. Južno od tog kamenog dijela, arheolozi su pronašli mrežu od pletenog šiblja koja je nastala iz jedne od stalnih mreža na kolac koje su ribari kamenog doba postavljali blizu obale. Pletena mreža se protezala na oko 25 metra i formirala slovo ''U'' s otvorom prema laguni. "Je li mreža izvorno postavljena na tom mjestu ili ju je donijelo more ili je pak donesena tu na popravak i održavanje, još uvijek nije jasno", rekao je Olesen. 

Prema arheolozima, relativno složena struktura mreže može ukazivati da je njezina funkcija drugačija od ostalih mreža poznatih na tom području. Prošle godine iskopano je mjesto na kojem su pronađeni 5.000 godina stari otisci uz sustav ribarskih brana, otkrivajući kako su ljudi kamenog doba ulagali veliki napor u pokušaju obrane od destruktivne snage mora. Otisci ukazuju da je najmanje dvoje ljudi ušlo u more i pokušavalo spasiti svoje ribarske brane prije nego što je sve poplavljeno i prekriveno pijeskom. Arheolozi su također iskopali 5.500 godina staru sjekiru s ručkom. Sjekira je pronađena na dubini od 30.5 cm u morskom dnu, zajedno s ostalim predmetima koji uključuju veslo, dva luka i 14 dijelova sjekire. Zanimljivo, predmeti su namjerno postavljeni vertikalno u zemlju, što ukazuje na to da su dio ritualnog nalazišta.
Iskapanje na tom mjestu je još u tijeku i arheolozi iz Muzeja Lolland-Falster očekuju još više artefakata i nove tragove o životu u kamenom dobu na tom području.