Portal za ljubitelje mora, ronjenja i ribolova

Sredozemna medvjedica u Puli

Sredozemna medvjedica Cres2012-8 Copyright Institut Plavi svijet page photoDragi prijatelji, možda ste prateći novine primijetili da se sredozemna medvjedica svakodnevno viđa na plažama u okolici Pule. Jedinka sa fotografija je „naša“ Švora, ženka koju već dugo vremena pratimo te ju kao i dupine prepoznajemo po ožiljcima i oznakama na tijelu. Inače, znanstveno (latinsko) ime sredozemne medvjedice je Monachus monachus. Riječ „monachus“ u prijevodu znači „redovnički, usamljenički“. Naša medvjedica je stoga svojevrsna „redovnica“ pa smo je zato i nazvali „Švora“ (dalmatinski dijalektalni naziv za časnu sestru). No, vratimo se Švori i njenom ponašanju. Mogu se čuti razna objašnjenja za njeno ponašanje koje je naizgled čudno. Životinja dopušta ljudima da se približe na svega nekoliko metara. Razlog za ovakvo ponašanje je fiziološke prirode. Naime, sredozemna medvjedica je sisavac. Njeno tijelo prekriveno je gustom kratkom dlakom. Kao i svi drugi sisavci, sredozemna medvjedica se linja, tj. mijenja dlaku. U ovom periodu hormonalna aktivnost u njenom tijelu se mijenja, metabolički procesi se usporavaju, a životinja postaje izuzetno letargična. Postaje gotovo nepokretna, smirena i često spava. Linjanje prosječno traje oko 2-3 tjedna, ali se uznemiravanjem može produžiti.

Tijekom perioda u kojem mijenja dlaku, životinja ne ulazi u vodu (ako baš nije prisiljena!). Nedostaje joj dio izolacije, a proces linjanja se usporava. Iz tog razloga traži plaže na kojima je valovi neće zapljuskivati. U slučaju da u području u kojem boravi nema zaklonjenu plažu, spilju ili poluzatvorenu spilju sa žalom dovoljno velikim da ostane suha, prisiljena je izaći na otvorenu plažu. S obzirom da životinja ne boravi u moru, oči joj suze, a u nosu se nakuplja sluz pa životinja izgleda gotovo kao da je bolesna. Međutim, sve je to dio normalnog životnog ciklusa.

Stoga, osigurati Švori mir predstavlja jedini način na koji joj možemo pomoći. Iako se mnogi od vas žele približiti, pogledati je izbliza, uslikati „selfie“ i slično, kako bi zabilježili (u stilu pjesme Hladnog piva) „da smo bili tu i tu“, naša prisutnost predstavlja uznemiravanje. Ako je ikako moguće, suzdržite se od potrebe da napravite „najbolju fotografiju ikad“ i Švora će vam vjerojatno biti zahvalna!

Sjetite se oduševljenja koje je zavladalo kada se sredozemna medvjedica vratila. Jedini način da osiguramo stvarni povratak ove vrste u Jadran je da budemo spremni promijeniti naše ponašanje i prihvatiti činjenicu kako svojim postupcima određujemo hoće li ostati dijelom naše faune ili će iz Jadrana zauvijek nestati! Ako susretete sredozemnu medvjedicu, zadržite razumnu udaljenost, ne prilazite joj i ne pokušavajte je dirati. Ne bacajte kamenčiće, ne polijevajte je vodom, ne puštajte svoje pse da joj se približavaju… Uživajte jer imate priliku u prirodi vidjeti jednu od posljednjih 300-tinjak sredozemnih medvjedica koje još žive u Mediteranu! I naravno Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. svoje fotografije ili video-snimke i informaciju kada i gdje ste je vidjeli!